Vujčić: Hrvatska može izdržati krizu

Ministar financija Zdravko Marić danas je rekao da u prvoj polovini travnja državni proračun ima tek trećinu prihoda iz istog lanjskog razdoblja, dakle govorimo o padu prihoda državnog proračuna za gotovo 70 %.

Na pitanje koliko dugo Hrvatska može izdržati ovakvu krizu, guverner je rekao kako Hrvatska može izdržati krizu, ali ovisi sve o tome koliko će kriza potrajati.

- Jasno je da će se situacija trebati postupno trebati normalizirati i relaksirati, kako bi prihodi proračuna počeli ponovno rasti, naglasio je i dodao kako je relaksacija mjera nešto što su već mnoge zemlje počele poduzimati kako bi ekonomija ostala zdrava, ali uz sve mjere opreza.

Za tri mjeseca blokade država će se morati zadužiti 75 milijardi kuna, novca na tržištu ima.

- To su troškovi proračuna za koje ćemo dio morati uprihoditi, a dio ćemo se zadužiti, rekao je i dodao kako se za ova 3 mjeseca proračun u stanju zadužiti na domaćem i inozemnom tržištu, rekao je i naglasio kako su u ovom trenutku još uvijek uvjeti zaduživanja povoljni i novaca na tržištu ima puno.

Hrvatska narodna banka uspjela je dogovoriti s Europskom središnjom bankom tzv. valutni ugovor o razmjeni u protuvrijednosti 2 milijarde eura koji će prvi put omogućiti da HNB od Europske središnje banke za kune dobiva eure.

- U ovoj situaciji to je važno zato što se pokazuje da HNB ima potporu Europske središnje banke na svome putu, tečajni mehanizam i euro zonu te to ojačava poziciju HNB-a u smislu održavanja financijskog sustava i tečaja, naglasio je guverner.

Dodao je kako je to vrlo jasna poruka da HNB može kontrolirati stabilnost tečaja i financijskog sustava.

- Ova je mjera dogovorena do kraja godine, ali kada mi uđemo u tečajni mehanizam EU, tada ćemo tu mogućnost imati i dalje na raspolaganju, rekao je Vujčić.

Naglasio je kako ova situacija pokazuje koliko bi nam bilo lakše da smo u Euro zoni, zato što tada ne bi imali ovakve pritiske na tečajnom tržištu, a mogli bi se osloniti na kupnju Europske središnje banke naših vrijednosnih papira.

S dvije milijarde eura HNB će domaćim financijskim institucijama osigurati dodatnu likvidnost u eurima, relaksira pitanje financiranja Vladinih mjera za pomoć gospodarstvu i zaduživanje na domaćem tržištu.

- To prije svega pomaže stabilnosti financijskog tržišta i tečaja, ali i omogućava da HNB na lakši način podupire napore Vlade da prebrodi novonastalu krizu, istaknuo je guverner i dodao kako će to HNB-u olakšati branjenje tečaja koji je pod pritiskom zbog pada izvoza i gubitaka koje ćemo imati zbog "zamrzavanja" turizma u pandemiji.

Vujčić je naglasio kako stabilnost tečaja ne bi trebala biti u pitanju i kako ćemo imati deficit koji HNB-u neće biti problem isfinancirati u smislu nedostatka deviznih priljeva.

- Prihodi od izvoza i prvenstveno turizma će pasti, ali će nam snažno pasti i uvoz, zato što su domaća potrošnja i investicije pale, te turizam koji generira snažan uvoz kojega neće biti. Imat ćemo deficit u platnoj bilanci, ali on će biti na razini koju HNB može pokriti, naglasio je guvernar HNB-a.

Na pitanje, kako bi ocijenio ponašanje banaka u krizi, guverner je rekao kako je HNB prije nekoliko tjedana omogućio bankama da sve klijente koji su na kraju prošle godine bili „aklijenti”, tretiraju narednih godinu dana kao „aklijente” te je HNB time otvorio mogućnost bankama da otvore moratorije ili reprograme kredita koji mogu sezati godinu dana.

Rekao je kako je stvoren sustav preko FINE, te kako danas imamo 30 tisuća prijava fizičkih osoba i devet i pol tisuća tvrtki koji su se prijavili za moratorij kredita.

- Smatram da bi u ovoj situaciji banke trebale pokazati maksimalnu fleksibilnost te rješavati velike rizike, a ne male, naglasio je guverner HNB-a.

Predsjednik Zoran Milanović pozvao je banke da ponude moratorij građanima i malim poduzetnicima na 12 mjeseci, bez obračuna kamata. Na pitanje misli li da je to moguće, Vujčić je rekao kako oni kojima je potrebno 12 mjeseci, mogu to dobiti, ali i oni kojima je potrebno 3 mjeseca, mogu dobiti za taj period.

- Kao što sam rekao, treba se što prije normalizirati situacija, treba što prije početi raditi što više poduzeća kako bi se što više ljudi vratilo na posao, naglasio je.

Svjetska banka prognozira nam ove godine pad od 6 posto, a MMF od 9 posto. HNB će također raditi procjene.

- Mi ćemo raditi procjene za 3 scenarija. Optimističnu, baznu i pesimističnu. One će prvenstveno ovisiti o tome kako će se restriktivne mjere otpuštati, rekao je i dodao kako će HNB ove procjene raditi idući mjesec.