Vlada će danas predstaviti plan nove državne potrošnje unutar rashodne strane proračuna, a ministar financija Zdravko Marić kaže da će tradicionalne stavke koje u ovom trenutku ne trebaju i u ovim okolnostima nisu prioritet, biti stavljene sa strane, a sredstva s njih raspodijeljena na nužne svrhe i namjene. Mjesečno za nužno funkcioniranje države treba od 13 do 15 milijardi kuna, od čega samo na mirovine otpada 3,5 milijardi.
U Ministarstvu gospodarstva Večernjem listu kažu da obustavljaju sve javne pozive, postupke javne nabave i postupke jednostavnih nabava i da neće pokretati nove, osim onih koji su nužni za obavljanje osnovnih poslova i funkcija ili služe za pomoć gospodarstvu zbog epidemije koronavirusa, odnosno saniranju štete uzrokovane potresom.
Sanacija zgrade Na taj način planiraju uštedjeti 39 milijuna kuna od ukupno 202 milijuna proračunskog limita. Jedini izdatak iz državnog proračuna koji namjeravaju financirati u ovom razdoblju je sanacija zgrade Ministarstva koja je pretrpjela oštećenja u potresu. Ističu kako ostatak njihova proračuna čine sredstva EU, pri čemu naglašavaju da su prošli tjedan potpisali 103 nove odluke kojima će se s više od 340 milijuna kuna financirati 103 nova inovacijska projekta. Računaju da će to ove godine generirati investicijski ciklus vredniji od 700 milijuna kuna. I iz Ministarstva pravosuđa poručuju kako postupaju sukladno odluci Vlade, zbog čega se provjeravaju svi postupci nabave koji su u tijeku, a takvih je početkom tjedna bilo 13, ukupne vrijednosti nešto veće od 1,8 milijuna kuna. Oni za koje se pokaže da nisu nužni za održavanje „hladnog pogona“ bit će stopirani.
– Ako bude postupaka koje je potrebno nastaviti jer su nužni za osnovne poslove i funkcije, ovo će Ministarstvo za te postupke uputiti zahtjev na prethodnu suglasnost ministru financija. Takav će se zahtjev za suglasnost dostavljati i za buduće nužne postupke nabave, sukladno odluci Vlade – kažu u Ministarstvu pravosuđa.
U Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU potvrđuju da su trenutno obustavljeni svi postupci javne nabave, uključujući i one koji se financiraju iz sredstava EU. Ministarstvo, kažu, užurbano radi analize svih projekata na osnovu mjera koje je predložila Europska komisija, a kad analize budu gotove izvijestit će što se može financirati. Napominju da Europska komisija kao prioritete u ovoj situaciji navodi ulaganja u zdravstveni sustav, poduzetništvo i očuvanje radnih mjesta. Posljednji dostupni podaci za 2018. godinu pokazuju da se ukupna vrijednost javnih investicija financiranih iz hrvatskog proračuna i fondova EU kretala oko deset milijardi kuna i to 7,1 milijarda kuna iz hrvatskog proračuna i 2,8 milijardi kuna iz fondova. Omjer je za 2019. godinu vjerojatno bio povoljniji i nešto bolji, no vrijednost svih investicija u zemlji, privatnog i javnog sektora, i dalje je 40 posto niža od investicija koje smo imali 2008 godine. Hrvatski BDP je tek 2019. prestigao razinu iz 2008. godine, dok je ukupan broj zaposlenih bio za oko 43 tisuće niži nego na vrhuncu rasta 2008. godine.
Novi start će se očito računati od 2019. godine nakon loma uzrokovanog pandemijom. Prema podacima iz 2018. godine, realni je sektor, privatna i državna poduzeća koji podnose godišnje izvještaje Fini, te godine prijavio samo 24 milijarde kuna investicija, zbog čega hrvatska ekonomija primarno raste na potrošnji turista i domaćeg stanovništva. Zbog blokade kretanja hrvatski BDP ostaje bez glavnog pogonskog goriva, a to je potrošnja, zbog čega investicije dobivaju još veće značenje. Za danas poslijepodne sazvan je prvi sastanak sa sindikatima javnog sektora oko mogućeg smanjenja plaća, no zasad nema detalja s kojom će ponudom Vlada izaći pred sindikate.
– Nastavak provedbe investicijskih projekata, posebno onih sufinanciranih iz fondova EU nije upitan, ali nas trenutačna situacija primorava da detaljnije pratimo dinamiku njihova izvršenja kako bismo osigurali likvidnost za njihovu provedbu. Treba izbjeći situacije da se sredstva isplaćuju za one projekte za koje nisu izvjesni rokovi izvršenja uzimajući u obzir izmijenjene okolnosti – kaže Zdravko Marić, ministar financija.
I ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, čiji resor prednjači po ulaganjima u infrastrukturu, kaže da se s investicijama koje se sufinanciraju iz fondova EU ide dalje. Odluku pak što će biti s ulaganjima koja se financiraju nacionalnim sredstvima tek treba donijeti, a činjenica je da će se odustati od nekih projekata, ali još nije uvijek jasno kojih. Sljedeći tjedan bi o tome trebala biti donesena odluka, no Butković napominje da jer riječ o manjim projektima. Svi veliki projekti, poručuje Butković, pa i oni koji se ne financiraju EU sredstvima, nego jeftinim kreditima kao što su dovršetak koridora Vc, i brza cesta Bjelovar – Farkaševac idu dalje.
Premijer Andrej Plenković jučer je pak održao videosastanak s čelnicima državnih tvrtki, a na temu ušteda koje one mogu provesti u svom poslovanju. Na sastanku je bilo više od 20 direktora tvrtki koji će sad prema naputku Ministarstva državne imovine morati predložiti plan racionalizacije poslovanja. A na stolu će biti, kako doznajemo, i smanjenje plaće u državnim tvrtkama.
