GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Vlada: Nadoknada troška komunalija i najamnine i tamo gdje nije bilo potrošnje

Vlada: Nadoknada troška komunalija i najamnine i tamo gdje nije bilo potrošnje
POMOĆ
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 06.12.2020 / 08:45
Autor: SEEbiz / Jutarnji list
ZAGREB - Poslodavci koji će podnijeti zahtjev za mjeru subvencije na plaću od 2000 i 4000 kuna po radniku, a koji su zatvoreni odlukom Stožera, imat će pravo i na potpuno pokrivanje fiksnih troškova ako im pad prihoda u prosincu bude veći od 90 posto u odnosu na isti mjesec lani.

Država će im, kako doznajemo, pokriti troškove komunalija i najamnine koje će imati u prosincu za vrijeme dok ne rade, za cijeli taj mjesec, bez obzira što je lockdown službeno na snazi do 21. prosinca.

Za mjeru Ministarstva financija moći će se kandidirati sve one djelatnosti koje su zatvorene, a koje imaju pad prihoda u prosincu od najmanje 60 posto u odnosu na prosinac prošle godine, dok će se novootvorenim tvrtkama, poslodavcima koji su biznise osnovali do 30. rujna, gledati pad prihoda u odnosu na neki usporedivi mjesec, vjerojatno mjesec prije lockdowna, piše Jutarnji list.

Budući da će sve djelatnosti koje su zatvorene imati minimalni pad od 60 posto u odnosu na prosinac prošle godine, svi oni dobit će nadoknadu troškova ovisno o visini pada. Ako imaju pad prihoda, od primjerice, 80 posto, dobit će 80 posto naknade za fiksne troškove, a ako imaju pad veći od 90 posto, onda će im država u potpunosti pokriti sve fiksne troškove koje imaju u prosincu te PDV na te račune, koji će poslije moći i vratiti kroz povrat poreza.

Ministarstvo financija će u sklopu Porezne uprave za nekoliko dana točno definirati tu mjeru, a posebno će taksativno nabrojiti što sve ulazi u taj fiksni trošak. Ono što se sad okvirno zna, jest to da će poslodavcima država nadoknaditi troškove najamnina i zakupnina, komunalija, poput struje, vode, plina, grijanja, čistoće, računovodstvenih usluga, interneta i fiksne telefonije, komunalne naknade, spomeničke rente, naknada ZAMP-u, HRT pristojbe, zapravo svega onoga što je mjesečni fiksni trošak poduzetniku.

Sa strane poduzetnika bilo je opravdanih kritika na račun te mjere s obzirom na to da za vrijeme dok ne rade tvrtke i obrti neće ni imati neke troškove komunalija poput struje, vode, plina, a država u većem dijelu svojim i gradskim tvrtkama namiruje troškove, te najmodavcima pa su smatrali da bi bilo bolje da su dobili određeni dio prihoda koji su imali u istom mjesecu prošle godine. U Ministarstvu financija, u kojem je također bilo rasprava i dvojbi oko toga, odlučili su se za takav način pomoći jer smatraju kako je najpošteniji.

Naime, poduzetnici plaćaju i akontacije na struju i plin, a iako ne troše vodu, imaju i neke fiksne naknade u računu, pa su odlučili da im nadoknade i troškove akontacija, odnosno rata za struju i plin. A na takav način nadoknade, a ne, primjerice, na glavarine po zaposlenom, išlo se i zbog najvećih pojedinačnih fiksnih troškova koje poduzetnici imaju, a to su najamnine i zakupnine. Naime, neke djelatnosti nemaju prevelik broj zaposlenih, ali imaju velike prostore u najmu. Primjer su fitness, sportski i rekreacijski centri. Neki od zagrebačkih najpoznatijih fitness centara imaju i više od 5000 metara četvornih u najmu, pa im se mjesečni troškovi penju i na nekoliko stotina tisuća kuna.

S druge strane, država će platiti najam koji plaćaju ugostitelji koji sad ne rade u trgovačkim centrima, upravo tim centrima koji rade, pa i tu poslodavci vide nelogičnosti. U Ministarstvu financija potvrđuju nam da će se nadoknaditi trošak i novootvorenim tvrtkama, ali kažu kako će se tu posebno paziti na one koji su zaista počeli s radom do 30. rujna i koji posluju, i na one koji prebacuju poslovanje s jedne na drugu tvrtku. Kad je riječ o pokrivanju troškova računovodstva, gledat će se da su te usluge kontinuirane.

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) isplaćivat će te naknade, a poduzetnici će morati podnositi zahtjeve Poreznoj upravi. HZZ će isplaćivati i subvencije na plaće. Svi koji su zatvoreni odlukom Stožera, za studeni će moći dobiti 2000 kuna po radniku, jer je mjera definirana tako da je mogu dobiti svi koji su zatvoreni od jednog do 14 dana, a za prosinac će dobiti po 4000 kuna po radniku s obzirom na to da će biti zatvoreni 15 i više dana.

- Ministarstvo financija i Porezna uprava preuzet će najveći dio administrativnog tehničkog dijela mjere pokrivanja fiksnih troškova. Ovih dana finalizirat ćemo sve što je potrebno za donošenje internih akata, i sve te akte staviti u funkciju - rekao je u subotu ministar financija Zdravko Marić.

Tagovi: Vlada RH, potpore za očuvanje radnih mjesta, zatvaranje kafića, Hrvatski zavod za zapošljavanje, lockdown, Nacionalni stožer
PROČITAJ I OVO
Američki Zastupnički dom odobrio covid plan vrijedan 1,9 bilijuna dolara
ZELENO SVJETLO
Američki Zastupnički dom odobrio covid plan vrijedan 1,9 bilijuna dolara
WASHINGTON - Američki predsjednik Joe Biden izvojevao je prvu zakonodavnu pobjedu kada je rano u subotu Zastupnički dom usvojio njegov paket pomoći za oporavak od pandemije koronavirusa vrijedan 1,9 bilijuna dolara.
Hrvatskoj će trebati barem dvije-tri godine da dostigne razinu iz 2019.
REALNO
Hrvatskoj će trebati barem dvije-tri godine da dostigne razinu iz 2019.
ANALIZA - U ovoj godini početak pozitivnih godišnjih stopa rasta gospodarske aktivnosti očekujemo u drugom tromjesečju, ali bi snažniji zamašnjak trebao biti vidljiviji tek u drugoj polovici godine.
HNB: Pad BDP-a visok, no kretanja nešto povoljnija od ranijih projekcija
OCJENE
HNB: Pad BDP-a visok, no kretanja nešto povoljnija od ranijih projekcija
ZAGREB - Pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj godini za 8,4 posto i dalje je vrlo visok, iako su ostvarena kretanja nešto povoljnija od projekcija Hrvatske narodne banke (HNB) s kraja 2020. godine, ističu iz HNB-a u komentaru najnovijih podataka.
Pad švicarskog BDP-a u 2020. najdublji od naftne krize
PAD
Pad švicarskog BDP-a u 2020. najdublji od naftne krize
BERN - Švicarski bruto domaći proizvod pao je u 2020. godini 2,9 posto, najsnažnije od naftne krize u 70-im godinama prošlog stoljeća, objavila je vlada u petak, predviđajući pad aktivnosti i u prvom ovogodišnjem tromjesečju, s obzirom na koronamjere.
Slovenski BDP lani pao 5,5 posto
PAD
Slovenski BDP lani pao 5,5 posto
LJUBLJANA - Slovenski BDP lani je iznosio 46.297 milijardi eura i realno se smanjio za 5,5 posto u odnosu na 2019. godinu, a nominalno za 4,3 posto, prema prvoj procjeni koju je u petak objavio državni statistički ured.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE