Više od 15.000 umirovljenika mora raditi da bi preživjelo

Riječ je o korisnicima starosne i prijevremene starosne mirovine koji mogu raditi do polovice radnog vremena i pri tome zadržati svoju mirovinu, a u taj broj nisu uključeni branitelji ili djelatne vojne osobe koje također mogu raditi polovicu radnog vremena i zadržati punu mirovinu, što znači da je broj umirovljenika koji rade svaki mjesec moguće i za dvije ili tri tisuće veći.

Kako je, prema podacima HZMO-a, u lipnju u Hrvatskoj bilo 711.587 korisnika prijevremenih starosnih i starosnih mirovina koji su to pravo ostvarili prema općem mirovinskom zakonu, to znači da je njih 2,13 posto, odnosno svaki 47. umirovljenik radio do polovice radnog vremena.

Pri tome je riječ o umirovljenicima čiji je rad uredno prijavljen, odnosno nisu zarađivali “na crno” na poslovima poput čuvanja djece ili kućnih popravka, što je čest slučaj, piše Novi list.

Iako službeno radi tek dva posto umirovljenika koji to mogu, njihov se broj povećava jer se širi krug umirovljenika koji mogu raditi bez gubitka mirovine, pa je tako u lipnju taj broj prvi put prešao 15 tisuća.

Prošle je godine u lipnju radilo 12.895 umirovljenika, što znači da je u godinu dana njihov broj porastao za gotovo 18 posto.

Prosječan broj umirovljenika koji su radili tijekom prošle godine je, unatoč zatvaranju gospodarstva, epidemiološkim mjerama i rekordnom padu gospodarske aktivnosti, porastao za čak 27 posto u odnosu na prosječan broj umirovljenika koji su radili u 2019. godini.

Kad se gleda cijela prošla godina, u prosjeku je svaki mjesec radilo 12.822 umirovljenika, a u prvoj polovici ove godine taj je prosjek veći od 14 tisuća. U 2019. godini prosječno je radilo 10.098 umirovljenika.

U 2016. godini prosječno je svaki mjesec radilo 3.635 umirovljenika što znači da se dosad taj broj povećao četiri puta.

Razlog je među ostalima to što je Vlada u međuvremenu proširila broj onih koji imaju pravo na rad, bez gubitka mirovine, i na korisnike prijevremenih starosnih mirovina, dok su ranije mogli raditi samo oni koji su otišli u starosnu mirovinu.

Usto od rujna bi tu mogućnost trebali imati i korisnici obiteljskih mirovina, pa će broj umirovljenika koji rade vjerojatno još više porasti.

Najviše ih je, očekivano, u Zagrebu gdje je lipnju radilo 4.626 umirovljenika, druga je Primorsko-goranska županija s 1.726 umirovljenika koji su radili polovicu radnog vremena, a slijede Splitsko-dalmatinska i Istarska županija.

Što se tiče djelatnosti u kojima umirovljenici pronalaze dodatnu zaradu, najviše ih je radilo u trgovini na veliko i malo, 2.876, a više od dvije i pol tisuće posao je pronašlo u stručnim, tehničkim i zdravstvenim djelatnostima.

Više od dvije tisuće umirovljenika radilo je 20 sati tjedno i u prerađivačkoj industriji, 1.647 u građevinarstvu, a gotovo tisuću u ugostiteljstvu i turizmu.

Što se tiče zanimanja, prema podijeli HZMO-a, nakon dolaska u mirovinu u različitim je granama nastavilo raditi najviše inženjera i tehničara te njima stručnih zanimanja, njih čak 2.818, dok je 2.354 starija građana angažirano kao »čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela i direktori«.

Nitko od njih vjerojatno ne spada u skupinu umirovljenika koja se na dodatan rad odlučila zbog neimaštine i nedostatka novca za pokrivanje životnih troškova, uglavnom je riječ o ljudima koji nisu željeli prestati raditi u svojoj struci nakon 65. godine ili su politički angažirani kao dužnosnici.

Drukčije je motive imala većina od 1.679 umirovljenika koji su posao pronašli u uslužnim i trgovačkim zanimanjima, njih gotovo tisuću i pol koji su se zaposlili u obrtima ili pojedinačnoj proizvodnji ili gotovo 1.400 umirovljenika koje statistika vodi pod jednostavna zanimanja.

Njima je prvenstveno motiv bio povećati svoja mjesečna primanja.

Ta će primanja od rujna ove godine, kako smo već pisali, a odlučilo je jučer Upravno vijeće HZMO-a, biti veća za 2,46 posto, kolika je stopa usklađivanja mirovina. To znači da će prosječna mirovina porasti za sedamdesetak kuna, pa će umirovljenici i dalje imati motiv za dodatnu zaradu radom do polovice radnog vremena.

Tom je odlukom određeno i da je najniža mirovina koju netko može dobiti po godini staža, što znači da umirovljenici s 20 godina staža ne mogu imati mirovinu nižu od 1.470 kuna, oni s 30 ne mogu imati mirovinu manju od 2.145,9 kuna, građani koji su radili 40 godina primat će barem 2.861,2 kune.

Koliko će njihova mirovina biti veća od tog minimalnog zajamčenog iznosa, ovisi o tome koliko su doprinosa plaćali tijekom radnog staža.