Potrošačke cijene su, nakon pada od 0,3% u siječnju, u veljači bile u prosjeku za 0,3% više na godišnjoj razini. Na mjesečnoj su razini potrošačke cijene u prosjeku također bile više za 0,3%.
Promatrano prema skupinama i namjeni potrošnje na mjesečnoj razini, najsnažniji doprinos rastu potrošačkih cijena zabilježila je kategorija Prijevoz, kod koje su cijene u prosjeku bile više za 1,7%, a u potrošačkoj košarici proizvoda sudjelovale su s 13,3%. S druge strane, rast potrošačkih cijena na mjesečnoj razini ponajprije su ublažile cijene u kategoriji Hrana i bezalkoholna pića, zabilježivši mjesečni pad od 0,1%, s udjelom od razmjerno visokih 27,2% u potrošačkoj košarici proizvoda.
Na godišnjoj razini, najveći generator rasta bile su cijene u kategoriji Alkoholna pića i duhan koje u strukturi potrošačke košarice čine 5,2%, a u veljači su zabilježile godišnji rast od 4,5%. Slijede Rekreacija i kultura (1,3%) te Komunikacija (1,2%). S druge strane, ublažavanju rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini pridonio je ponajprije negativan doprinos u kategorijama Hrana i bezalkoholna pića (-0,8%) s udjelom od 27,2% te Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (-0,9%) s udjelom od 17,7%.
Promatrajući cijene dobara i usluga bez energije na godišnjoj je razini zabilježen rast od 0,6%, dok je kod prosječnih cijena bez energije i hrane zabilježen rast od 1,3%.
Potrošačke cijene dobara u strukturi sudjeluju s ukupno 75%, a na godišnjoj razini tijekom veljače zabilježile su pad od 0,2%, dok su s druge strane cijene usluga zabilježile godišnji rast od 1,7%. Pri tome su pandemija, ograničenja putovanja i epidemiološke mjere smanjili potražnju za uslugama i ublažili rast cijena usluga. Uz navedeno, porast neizvjesnosti odgodio je potrošnju trajnih (luksuznih) dobara utječući tako na promjene u potrošnji i navikama potrošača s povećanom potražnjom za proizvodima potrošačke košarice koji predstavljaju zadovoljavanje osnovnih životnih potreba (hrane).
Pogledamo li indekse potrošačkih cijena koji su u veljači označeni kao „nisko pouzdani“ (broj imputiranih cijena veći od 50%) zbog COVID-19, udio imputiranih cijena predstavlja 2,4% strukture indeksa potrošačkih cijena, dok udio imputiranih cijena u ukupnom broju cijena iznosi 2,7%. Pri tome, udio pondera od 87,4% u imputiranom indeksu bio je najizraženiji kod kategorije Paket-aranžmani.
S očekivanim oporavkom gospodarstva u ovoj godini očekujemo i povratak umjerenog rasta cijena. Energija bi trebala biti pod utjecajem polaganog oporavka cijena sirove nafte. Očekujemo da će prosječna cijena sirove nafte tipa Brent u drugom i trećem ovogodišnjem tromjesečju porasti iznad 70 dolara po barelu, a razina globalnih zaliha sirove nafte do kraja ove godine vratit će se na razine zabilježene prije pandemije COVID-19. S druge strane, rast cijene hrane će usporiti, dijelom pod utjecajem globalnog okruženja te normalizacije lanaca opskrbe. Prema tome, očekujemo da će se prosječna stopa inflacije u ovoj godini kretati oko 1%.
