GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Važno upozorenje: Neke uslužne djelatnosti nikada se neće vratiti na pretpandemijsku razinu

Važno upozorenje: Neke uslužne djelatnosti nikada se neće vratiti na pretpandemijsku razinu
KRUPNE PROMJENE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 31.01.2021 / 10:03
Autor: SEEbiz / Večernji list
ZAGREB - Tipične krize započinju usporavanjem stambene izgradnje i investicija te se najviše osjećaju u vanjskoj trgovini, dok su uslužne operacije otpornije na takva kretanja.

Recesija izazvana pandemijom koronavirusa imala je drugačiji tijek, te je donijela osjetne padove za zračni prijevoz, turizam i kulturne aktivnosti. Turizam je u prijašnjim krizama bio prilično otporan, te se nakon velike financijske recesije oporavio za devet mjeseci, nakon epidemije SARS-a za pet mjeseci, a terorističkog napadu u Americi šest mjeseci, istaknuo je Dubravko Mihaljek, voditelj jedne operativne jedinice Banke za međunarodna plaćanja u Baselu, u virtualnom predavanju o svjetskoj privredi u godini pandemije, u organizaciji Instituta za javne financije, piše Večernji list.

Svjetski BDP smanjio se lani 3,5 posto u odnosu na 2019. godinu, a od velikih ekonomija jedino je Kina ostvarila pozitivan rast. Za većinu ostalih velikih privreda očekuje se da će razinu BDP-a iz 2019. ostvariti najranije 2022. godine. Neka obilježja pandemijske recesije mogu se usporediti s prirodnim katastrofama. Zatvaranje proizvodnih kapaciteta i uslužnih djelatnosti, drastično ograničavanje mobilnosti i druge posljedice lockdowna presjekle su velik dio agregatne ponude i potražnje, a kombinacija velikog i istovremenog pada ponude i potražnje nije zabilježena u novijoj ekonomskoj povijesti.

Golema državna pomoć Mihaljek ističe da su u izvanrednim okolnostima, monetarne i fiskalne politike reagirale pravovremeno, ciljano i u nikad ranije viđenom opsegu. Velike središnje banke odmah su stabilizirale globalne financijske tokove, a fiskalna je politika nadoknadila dio izgubljenog dohotka zaposlenima i poduzećima. U razvijenim zemljama pomoć države dobilo je 70 posto stanovništva, no u zemljama u razvoju taj je udio samo 20 posto.

Mihaljek ističe da se svjetska ekonomija u cjelini pokazala iznenađujuće prilagodljivom i otpornom. Jedan od razloga za optimizam je iznenađujuća otpornost industrijske proizvodnje i svjetske trgovine. Brojne uslužne djelatnosti – logistika, telekomunikacije, softverske aplikacije, maloprodaja – također su se pokazale prilagodljivima, a poljoprivredu i građevinarstvo restriktivne mjere nisu bitno ni pogodile. Popuštanje restriktivnih mjera prošloga ljeta pokazalo je da se aktivnost može vrlo brzo obnoviti i u tradicionalnim uslugama poput restorana, putovanja i turizma, naveo je Mihaljek.

Očekivanja budućih kretanja su vrlo optimistična, te su temeljena na vijestima o cjepivima i početku cijepljenja. Međutim, oporavak ove godine neće biti tako brz kao što je bio u trećem kvartalu prošle godine. Postoji znatna razlika između pandemijske recesije i velike financijske krize i kod položaja banaka koje su tada bile u epicentru krize, ali su sada zbog svih promjena u superviziji i regulaciji banke ušle u pandemiju s više kapitala i zdravijim bilancama, što je puno značilo za otpornost svjetske privrede.

U velikoj financijskoj krizi 2008. godine došlo je četiri kvartala kasnije do strahovitog porasta stečajeva, dok je sada broj stečajeva smanjen u odnosu na 2019. zbog financijske pomoći država. Druga zanimljiva karakteristika je velika otpornost tržišta stambenih nekretnina. Rasle su i cijene i potražnja jer je velik broj ljudi počeo raditi kod kuće ili se selio u manje naseljena mjesta. No, potražnja za poslovnim prostorima je osjetno pala.

Neke se uslužne djelatnosti kao što su jeftini turistički letovi, krstarenja, kongresi, poslovna putovanja, iznajmljivanje uredskog prostora – vjerojatno nikada neće vratiti na pretpandemijske kapacitete. Zabrinjava i produbljivanje ekonomskih nejednakosti između nisko i visokoobrazovanih radnika, no pozitivno je što je došlo do smanjenja zagađenja. Jednako tako spoznala se važnost zdravstvenog sektora za ukupnu ekonomiju, rekao je Dubravko Mihaljek. Kad je riječ o Hrvatskoj i mogućnosti da se zbog rasta javnog duga uspori prihvaćanje eura, istaknuo je kako je svuda došlo do povećanja javnog duga.

Važnija je tendencija smanjivanja javnog duga u srednjem roku od njegove razine u određenom trenutku, ističe ekonomist.

Tagovi: globalna ekonomija, uslužne djelatnosti, Dubravko Mihaljek, koronakriza, središnje banke, tržište nekretnina, recesija
PROČITAJ I OVO
Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim rastom industrijske proizvodnje
TREND
Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim rastom industrijske proizvodnje
ZAGREB - Hrvatska je u veljači s Mađarskom i Irskom bila u skupini zemalja EU-a s najvećim rastom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, dok je na razini EU-a i eurozone proizvodnja smanjena, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata.
Marić: Nema oporavka gospodarstva prije kraja 2022., a i to je pitanje
REALNO
Marić: Nema oporavka gospodarstva prije kraja 2022., a i to je pitanje
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u srijedu da se puni oporavak gospodarstva ne treba očekivati prije kraja sljedeće godine, a turizma i godinu kasnije, no da to ovisi i o pandemiji.
Prosječna zagrebačka plaća 8.083 kune
ZARADE
Prosječna zagrebačka plaća 8.083 kune
ZAGREB - Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u gradu Zagrebu za siječanj ove godine iznosila je 8.083 kune, što je nominalno 3,7 posto više u odnosu na siječanj 2020., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba.
Rast inflacije u SAD-u
CIJENE
Rast inflacije u SAD-u
WASHINGTON - Potrošačke cijene u SAD-u u ožujku porasle su 0,6 posto na mjesečnoj razini, što je njihov najveći skok od kolovoza 2012. godine, a posljedica je rasta potražnje zbog postupnog otvaranja gospodarstva i golemih fiskalnih poticaja.
NBS: Počeli razgovori sa MMF, tema i novi aranžman Srbije
SRBIJA-MMF
NBS: Počeli razgovori sa MMF, tema i novi aranžman Srbije
BEOGRAD - Zvanični razgovori predstavnika Republike Srbije s misijom Međunarodnog monetarnog fonda počeli su danas plenarnim sastankom, koji je održan u video formatu, a nastavljeni su na temu monetarne politike i finansijskog sistema.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE