Uvoz iz SAD-a u Hrvatsku od početka rata povećan čak osam puta

Privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku o robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom u razdoblju od početka siječnja do kraja kolovoza pokazuju da je vrijednost uvoza iz SAD-a bila čak 15,56 milijardi kuna. Lani u istom razdoblju uvoz iz te globalne sile nije dosegnuo ni dvije milijarde kuna, pa je SAD po vrijednosti izvoza u Hrvatsku pretekao brojne europske zemlje, i na hrvatsko tržište veću vrijednost robe izvezu samo Italija, Njemačka i Slovenija. Čak je i vrijednost uvoza iz Mađarske u osam mjeseci ove godine bila nekoliko stotina milijuna kuna manja od uvoza iz SAD-a, a milijardu kuna manje je vrijedan i uvoz iz osam zemalja CEFTA-e, od kojih su primjerice i BiH i Srbija uvijek imale veću robnu razmjenu s Hrvatskom od SAD-a, piše Novi list.

Najveći dio uvoza iz SAD-a tako otpada na ukapljeni plin, jer je Hrvatska u osam mjeseci prema privremenim podacima DZS-a iz te zemlje uvezla ukapljeni plin u vrijednosti od 14,5 milijardi kuna, što je 93,5 posto ukupnog uvoza iz SAD-a. Koliko je tog uvoza ostalo u Hrvatskoj, a koliko je otišlo izvan naše zemlje, nisu podaci koje može dati DZS.

Dio odgovora možda se krije u robnoj razmjeni s Mađarskom jer je izvoz u tu zemlju povećan za pet milijardi kuna i u osam mjeseci ove godine iznosio je 11,63 milijarde kuna, od čega gotovo 5,2 milijarde kuna otpada na prirodni plin. Lani je Hrvatska u istom razdoblju u tu susjednu državu izvezla isti energent u vrijednosti od tek 75 milijuna kuna. Zanimljivo je, izvoz nafte u Mađarsku bio je vrijedan oko milijardu kuna, dok je lani u isto vrijeme u mađarskim rafinerijama završilo 3,7 milijardi kuna vrijedne nafte iz Hrvatske.

Na 1,73 milijarde kuna porastao je i izvoz električne energije, koji je lani bio vrijedan 600 milijuna kuna, no u međuvremeno su značajno porasle cijene tog energenta, što znači da možda i nije došlo do značajnog povećanja količina.

Istovremeno je zabilježeno i da je u osam mjeseci Hrvatska iz Mađarske uvezla električne energije u vrijednosti od 4,46 milijardi kuna, dok je lani taj uvoz bio tek milijardu kuna.

Što se tiče Rusije, najveći dio uvoza iz te zemlje, oko milijardu kuna, otpada na ulja i ulja za podmazivanje i vjerojatno je riječ o vakuumskom plinskom ulju nužnom za proizvodnju u riječkoj rafineriji, za čiji je uvoz Hrvatska čak dobila i izuzeće iz sankcijskog režima.

Više se nego udvostručio i uvoz bitumenskog kamenog ugljena pa je vrijednost tog uvoza iz Rusije u osam mjeseci ove godine bila gotovo 725 milijuna kuna.

Privremeni podaci govore da je i dalje glavni trgovinski partner Hrvatske Italija, iz koje je uz rast od 63,4 posto stigla roba vrijedna 26,84 milijarde kuna, dok je Hrvatska u Italiju uz rast od 28 posto izvezla robe u vrijednosti od 14,4 milijarde kuna.

Ukupna vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih devet mjeseci, također prema privremenim podacima, iznosila je 132,7 milijardi kuna, što je 34 posto više u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, dok je uvoz porastao za 51,1 posto, na 233,1 milijardu kuna. U robnoj razmjeni sa svijetom Hrvatska je bila u minusu 100,4 milijarde kuna, a pokrivenost uvoza izvozom je bila 56,9 posto, što je prvi put nakon puno godina da je pala ispod 60 posto.

Iako Hrvatska sudjeluje u oštrim sankcijama protiv Rusije, uvoz iz te države porastao je za 32 posto i u osam mjeseci ove godine bio je vrijedan više od tri milijarde kuna. Tako je u ovoj godini uvoz iz SAD-a prvi put premašio uvoz iz Rusije i odmah je ta vrijednost bila pet puta veća od onoga što Hrvatska nabavlja iz Rusije. I dok je uvoz iz Rusije rastao, izvoz hrvatskih kompanija u tu državu je zbog sankcija pao za oko 12 posto. Najbolje to pokazuje kako na trgovinu, odnosno hrvatsku ekonomiju, utječu globalne političke prilike i rat u Ukrajini.