GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Usporila dinamika rasta inozemnog duga

Usporila dinamika rasta inozemnog duga
DUG
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 16.06.2021 / 10:22
Autor: RBA analize
ANALIZA - Tijekom 2020. dinamika pada bruto inozemnog duga značajno je usporila u odnosu na godine ranije najvećim dijelom kao rezultat smanjivanja inozemnih dužničkih obveza prvenstveno ostalih domaćih sektora (poduzeća) koji su u uvjetima pandemije zaustavljali investicije odnosno nova zaduživanja dok je država pogoršala svoju inozemnu poziciju.

Uz gotovo stagnaciju u apsolutnom iznosu, na kraju 2020. relativni pokazatelj bruto inozemne zaduženosti povećao na 82,7% BDP-a (+7,3pb u odnosu na kraj 2019.) kao rezultat gospodarskog pada odnosno pada nominalnog BDP-a.

Središnja banka objavila je podatke za veljaču prema kojima je bruto inozemni dug bio na mjesečnoj razini viši za 1% dok je na godišnjoj zabilježeno blago smanjenje za 0,2% te je na kraju veljače iznosio 42 mlrd. eura. Pri tome je svoju inozemnu zaduženost povećala opća država (+11,3% na godišnjoj razini) dok su središnja banka, druge monetarne financijske institucije i ostali domaći sektori (poduzeća) zabilježili smanjenje inozemnog duga koje u segmentu poduzeća traje kontinuirano od listopada 2019. U odnosu na kraj 2020. bruto inozemni dug krajem veljače bio je viši za 2,8%.

Ministarstvo financija na samom početku ožujka na međunarodnom tržištu kapitala izdalo je 1 mlrd. eura euroobveznica dospijeća 2033. i 1 mlrd. eura dvadesetogodišnjih vrijednosnica čime je krivulja prinosa hrvatskih euroobveznica produljena do 2041. što je najdulji rok u povijesti Hrvatske na međunarodnom tržištu kapitala. Obzirom da je krajem ožujka na dospijeću bilo 1,5 mlrd dolara eurobveznica izdanih 2011. veći iznos izdanja od onog na dospijeću utjecat će povećanje komponente ino duga. Prema informacijama iz središnje banke na kraju ožujka stanje bruto inozemnog duga iznosilo je 43,4 mlrd. eura, što je za 3,3 mlrd. eura više nego na kraju 2020. godine.

U ovoj godini, očekivani gospodarski oporavak, na što upućuju i visokofrekventno pokazatelji za drugo tromjesečje, trebao bi doprinijeti i ponovnom smanjenju udjela bruto inozemnog duga u BDP-a, dok u apsolutnom izrazu očekujemo nastavak rasta bruto inozemnog duga upravo zbog ponovnog ubrzavanja gospodarske aktivnosti i novih zaduživanja na inozemnim tržištima, kako privatnog tako i javnog sektora. Pri tome očekujemo kako će Hrvatska, podržana i nastavkom ekspanzivnih monetarnih politika vodećih središnjih banaka, nastavati podmirivati svoje inozemne obveze uz povoljne uvjete financiranja.

Tagovi: inozemni dug, vanjski dug, Hrvatska narodna banka, koronakriza
PROČITAJ I OVO
Slabiji rast troškova rada po satu u EU u drugom tromjesečju
TROŠKOVI
Slabiji rast troškova rada po satu u EU u drugom tromjesečju
LUXEMBOURG - Troškovi rada po satu u EU porasli su u drugom tromjesečju znatno slabije nego na početku godine, odražavajući blaži rast plaća, a trend je pratila i Hrvatska, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.
Oporba: Minimalna plaća nije dostatna za dostojan život
HRVATSKA NA ZAČELJU
Oporba: Minimalna plaća nije dostatna za dostojan život

ZAGREB - Saborska oporba ocijenila je u četvrtak da minimalna plaća od 3400 kuna nije dostatna za dostojan život te istaknula da treba ustrajati na njezinu rastu, s čim su se složili i iz redova vladajućih.

Aladrović: Imamo 50 tisuća osiguranika više nego lani
OTKRIĆA
Aladrović: Imamo 50 tisuća osiguranika više nego lani
ZAGREB - Ministar rada Josip Aladrović pohvalio se u četvrtak u Hrvatskom saboru da je, unatoč svim izazovima, koncem kolovoza u Hrvatskoj bilo 50 i pol tisuća osiguranika više nego u istom razdoblju prošle godine.
Biden predlaže povećanje poreza za kompanije i bogate
POREZI
Biden predlaže povećanje poreza za kompanije i bogate
WASHINGTON – Ključni odbor Zastupničkog doma Kongresa SAD-a prihvatio je u srijedu prijedloge zakona o povećanju poreza za kompanije i bogate kako bi se pomoglo u financiranju proračunskog plana predsjednika Joea Bidena vrijednog 3.500 milijardi dolara.
Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim padom industrijske proizvodnje u srpnju
PAD
Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim padom industrijske proizvodnje u srpnju
LUXEMBOURG - Europska industrijska proizvodnja u srpnju se oporavila dok je Hrvatska bila među zemljama EU-a s najvećim padom proizvodnje u odnosu na prethodni mjesec, pokazalo je u srijedu izvješće europskog statističkog ureda.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE