UniCredit s više-manje nepromijenjenim prognozama za Sloveniju

Grupa, koja je snažno prisutna u srednjoj i istočnoj Europi, uključujući Sloveniju, redovito analizira izglede za regiju svog poslovanja. U posljednjoj prognozi za regiju, koja uključuje i zemlje zapadnog Balkana i Tursku, predviđa rast BDP-a od oko 1,6 posto u ovoj godini, a iduće bi se rast trebao povećati na 3,1 posto. Najbolje je, kažu, prošla Rumunjska, a najlošije Češka i Mađarska. Očekuje se da će se inflacija kretati između šest i devet posto, s izuzetkom Turske, koja bilježi znatno više brojke.

Glavni rizik za rast i oporavak regije nakon svih šokova proteklih godina je hlađenje gospodarstva u Europi, SAD-u i Kini, ističu u Unicreditu.

Konkretno za Sloveniju analitičari bankarske grupacije ove godine predviđaju jačanje gospodarske aktivnosti za 1,4 posto, a iduće godine očekuje se ubrzanje rasta na 2,2 posto.

Posljednje procjene u skladu su s onima iz proljeća, kada je Unicredit za ovu godinu predviđao rast BDP-a od 1,5 posto, a za iduću između 2,0 i 2,5 posto.

Iz Unicredita ističu da će privatna potrošnja i investicije pokretati rast iu drugom tromjesečju, dok se očekuje da će pozitivan doprinos vanjske trgovine biti manji nego u prvom polugodištu. Analitičari također očekuju daljnji negativan učinak kretanja zaliha, koji bi trebao popustiti prema kraju godine.

Dok su se kretanja u prvoj polovici godine, prema analitičarima Unicredita, pokazala povoljnijom od očekivanog, sada su malo smanjili izglede za drugu polovicu godine, na temelju predviđanja da će gospodarske prilike u eurozoni biti lošiji od prethodno procijenjenog, a uvjeti financiranja stroži kada kamatne stope rastu.

Očekuje se da će se godišnja inflacija, koja je dosegla vrhunac u ožujku, u nastavku godine dodatno umiriti i na kraju godine dosegnuti oko šest posto, procjenjuje Unicredit. Kaže se da je za smanjenje inflacije odgovoran niži međugodišnji rast cijena energije i hrane. Očekuje se da će temeljna inflacija, tj. isključujući cijene energije i hrane, koja odražava inflatorne pritiske u širem gospodarstvu, ostati visoka zbog snažnog rasta plaća. No očekuje se da će se čak i ova statistika inflacije donekle ublažiti do kraja godine.

Do kraja 2024. inflacija bi se tada trebala smanjiti na oko četiri posto, što je još uvijek znatno iznad srednjoročnog cilja Europske središnje banke od dva posto.

Očekuje se povećanje deficita javnih financija s prošlogodišnjih tri posto na 3,6 posto BDP-a u ovoj godini, pri čemu će oko 2,3 posto BDP-a biti vezano uz mjere za ublažavanje gladi i preostale mjere vezane uz pandemiju covida-19. Istodobno, Unicredit sumnja da će zemlja uspjeti ostvariti najavljeni rast investicija od 35 posto u odnosu na prošlu godinu.

Analitičari Unicredita i dalje smatraju da je Slovenija u dobroj poziciji po pitanju proračunskog financiranja. Već je pokrila oko polovicu svih svojih potreba za zaduživanjem, a ima rezerve likvidnosti od šest milijardi eura. U drugoj polovici godine, između ostalog, prema predviđanjima predstavnika vlade, očekuju izdavanje državnih obveznica u japanskim jenima.