"Za Sloveniju smo snizili ovogodišnju procjenu rasta s jedan na 0,5 posto zbog negativnog prijenosa iz 2022. i nižeg pretpostavljenog rasta za 2023. Rast potrošnje vjerojatno će se znatno usporiti zbog pada kupovne moći i pogoršanja povjerenja potrošača, “ rekao je ekonomist Unicredita Mauro Giorgio Marranoni. Prema procjenama banke, prošlogodišnji rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) dosegnuo je 4,8 posto.
Lani su se plaće u Sloveniji realno smanjile za više od šest posto, što će se nastaviti i ove godine, ali sporije. Rezultat je to planiranog povećanja plaća u javnom sektoru za devet posto i povećanja minimalne plaće. Vjerojatno će investicije ostati na istoj razini kao prošle godine, rekli su.
Unicredit očekuje rast Slovenije iduće godine na 2,2 posto, zbog oporavka potrošnje, privatnih ulaganja i većeg doprinosa neto izvoza. Inflacija će vjerojatno ostati visoka i blizu 10 posto u prvom tromjesečju ove godine, ali se nakon toga očekuje usporavanje, stoji u analizi zemalja srednje i istočne Europe.
Javnofinancijski manjak Slovenije povećat će se na pet posto BDP-a, ponajviše zbog vladinih mjera za ublažavanje visokih cijena energije. U 2024. bi tada trebao pasti ispod tri posto BDP-a. Javni dug kao postotak BDP-a vjerojatno će se smanjiti zbog snažnog nominalnog rasta BDP-a i pasti ispod 70 posto.
Unicredit, pak, za zemlje srednje i istočne Europe očekuje gospodarski rast od 4,4 posto u 2022. godini. Prema njihovoj procjeni, inflacija će dosegnuti vrhunac u prvom tromjesečju ove godine i ostati viša od ciljeva središnjih banaka zbog fiskalnih transfera, zaoštrenih uvjeta na tržištu rada te poskupljenja energenata i hrane.
Ekonomisti Unicredita početkom godine očekuju kratku tehničku recesiju. To bi se trebalo dogoditi zbog pada kupovne moći i inozemne potražnje, strožih financijskih uvjeta i manje fiskalne potrošnje. "Oporavak je vjerojatan od druge polovice nadalje, ako se oporavi i gospodarstvo eurozone", rekao je glavni ekonomist Unicredita za srednju i istočnu Europu Dan Bucsa na nedavnoj konferenciji Euromoneyja.
Unatoč usporavanju gospodarskog rasta u Europi, narudžbe i gospodarska aktivnost ostale su snažne u posljednjem tromjesečju prošle godine, dok su slobodna radna mjesta u sektorima s visokom zaposlenošću poput elektronike, strojarstva i automobilske industrije tek neznatno pali s rekordnih razina. Unatoč očekivanjima usporavanja poslovanja tijekom zime, tvrtke iz građevinarstva i uslužnih djelatnosti prijavile su nedostatak radne snage.
