GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Umar: Slovenija se presporo razvija

Umar: Slovenija se presporo razvija
OCJENE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 07.12.2022 / 21:56
Autor: SEEbiz
LJUBLJANA - U pogledu produktivnosti i većine njezinih ključnih čimbenika, Slovenija postupno napreduje, no u pogledu prelaska na rast podržan inovacijama i kružno gospodarstvo razvija se presporo, s previše površnih procesa modernizacije, napominje Umar u izvješćU.

Produktivnost je ključna za napredak u razvoju. Ona nije sama sebi cilj, ali je u kombinaciji s drugim politikama ključni čimbenik za postizanje razvojnog cilja - većeg prosperiteta za sve, rekla je ravnateljica Umara Maja Bednaš na predstavljanju četvrtog izvješća o produktivnosti danas u Brdu pri Kranju.

U Umaru ističu da gospodarska politika mora biti usmjerena na očuvanje gospodarskih potencijala i konkurentnosti, a treba se ambicioznije uhvatiti u koštac s dugoročnim izazovima, a posebice prilikama koje Slovenija nedovoljno iskorištava. Prema nalazima Ureda za makroekonomske analize i razvoj Republike Slovenije (Umar), prespori razvoj očituje se u relativno sporom smanjivanju razvojnog zaostajanja za prosjekom EU, zadržavanju velikog razvojnog zaostatka za vodećim zemljama. zemalja inovatora i opadanja prednosti nad zemljama Visegrá skupine.

"U izvješću primjećujemo da je poslovni sektor do sada pokazao visoku razinu otpornosti, što se odražava u upravljanju pritiscima na troškove i dobrom financijskom stanju; izvozni učinak također se poboljšavao do 2021. Prijelaz na integriranu pametnu kružnu je nužna za uspješan i sa stajališta daljnjeg razvoja i gospodarstva zahtijevat će odlučnije poteze", komentirao je Umar izvješće o produktivnosti za 2022.

Produktivnost (BDP po zaposleniku u standardima kupovne moći) dosegla je 84 posto prosjeka EU-a 2021. godine. Tako se nakon više od desetljeća sporog rasta produktivnosti zaostatak Slovenije za prosjekom EU tek vratio na razinu prije izbijanja gospodarske i financijske krize 2008. godine, objašnjava Umar.

U 2022. godini naznačuje se postupno cikličko usporavanje realnog rasta produktivnosti poslovnog sektora u uvjetima zahlađenja gospodarske aktivnosti, a tržišni udio izvoznih dobara počeo se smanjivati već 2021. godine, piše Ured. Kako dodaju, rast cijene rada u uvjetima visoke inflacije i manjka radnika u prvoj polovici 2022. nešto je ojačao, a ubrzava se i rast cijena tržišnih usluga. “Dodatnim jačanjem domaći troškovni pritisci tako bi se mogli pridružiti globalnim troškovnim pritiscima koji su zbog visokog rasta cijena sirovina počeli jačati već 2021.”, upozoravaju.

Ubrzanje rasta produktivnosti je, zbog starenja stanovništva i ionako visoke razine zaposlenosti, ključno za smanjenje jaza u razvoju iu konačnici za povećanje blagostanja. Za to će, smatraju u uredu, biti potrebno jačanje investicija i rast ukupne faktorske produktivnosti, tj. učinkovitije korištenje faktora proizvodnje.

Gospodarstvo je uz podršku brojnih interventnih mjera prilično uspješno prebrodilo krizu uzrokovanu covidom-19, jer se likvidnost poslovnog sektora nije pogoršala do sredine 2022. godine, a broj pokrenutih stečajnih postupaka nad pravnim i fizičkim osobama vlasnika u prvih devet mjeseci ove godine bila 2022 manja nego u istom razdoblju 2019. godine, napominje Umar.

No, rat u Ukrajini i izvanredno stanje, posebice na energetskim tržištima, uz visoku inflaciju i zaoštravanje monetarne politike, stavljaju poslovni sektor pred nove izazove, upozoravaju i naglašavaju da povezane mjere ekonomske politike moraju podržati kako koliko god je to moguće zdrave jezgre gospodarstva koje nisu prezadužene i sposobne su za dugoročni opstanak, uključujući razvojno orijentirane nišne dijelove gospodarstva koji imaju veliki potencijal za rast.

U izvješću je Umar također naznačio smjernice za daljnje djelovanje. Kao jedan od ključnih čimbenika za ubrzanje produktivnosti u Umaru navode agilno poslovno okruženje koje, kako navode, otežava složenost poreznog sustava i česte promjene poreznog zakonodavstva.

Također je potrebno unaprjeđivati društveni kapital i razvoj ljudskih potencijala, te više pažnje posvetiti fleksibilnosti radnog vremena, čime bi se lakše uskladili obiteljski i profesionalni život, te prilagoditi znanja i kompetencije, između ostalog i kroz prekvalifikacija i privlačenje kadrova iz inozemstva.

Prema Umaru, za ubrzani rast produktivnosti slovenska će poduzeća morati sveobuhvatnije i ambicioznije poduzeti digitalnu transformaciju, kako u smislu digitalizacije i održivosti, tako i jačanja organizacijskih čimbenika, s većim naglaskom na prodor, kreativnost i inovativnost. Slovenija je prespora u digitalnoj transformaciji i uvođenju industrije 4.0 te prilagodbi organizacijskih procesa, upozorava Umar.

Tagovi: Umar, slovenska ekonomija, cirkularna ekonomija, kružna ekonomija, Maja Bednaš
PROČITAJ I OVO
Njemački sindikati u strahu od jeftine balkanske radne snage
TRŽIŠTE RADA
Njemački sindikati u strahu od jeftine balkanske radne snage
BERLIN - Njemačka Vlada planira udvostručenje broja ljudi iz zapadnobalkanskih zemalja koji će moći dobiti radnu vizu bez obzira na kvalifikaciju. Što to znači za tržište rada u Njemačkoj? Sindikati se boje jeftine radne snage.
MMF poboljšao izglede i za kinesku ekonomiju
POBOLJŠANJE
MMF poboljšao izglede i za kinesku ekonomiju
WASHINGTON - Očekuje se da će kinesko gospodarstvo doprinijeti četvrtini globalnog gospodarskog rasta ove godine, iako bi neizvjesnost oko Covida-19 i stanja u sektoru nekretnina mogli usporiti zamah, rekao je Međunarodni monetarni fond (MMF).
Stopa nezaposlenosti u SAD-u najniža u 53 godine
TRŽIŠTE RADA
Stopa nezaposlenosti u SAD-u najniža u 53 godine
WASHINGTON - Godišnja stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Državama pala je u siječnju za 0,1 postotni bod na 3,4 posto u odnosu na prosinac, što je najniža stopa u više od 50 godina, objavilo je danas Ministarstvo rada.
Vujčić: Ulazak u eurozonu bez utjecaja na inflaciju
GUVERNER
Vujčić: Ulazak u eurozonu bez utjecaja na inflaciju
ZAGREB - Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić izjavio je u petak da uvođenje eura, sukladno i očekivanjima, nije imalo značajan utjecaj na ukupni porast cijena.
Bruto inozemni dug Hrvatske 49 mlrd. eura
ZADUŽENOST
Bruto inozemni dug Hrvatske 49 mlrd. eura
ANALIZA - Prema podacima Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug iznosio je na kraju listopada 2022. 49 mlrd. eura te se tako povećao za 430 mil. eura ili 0,9% u odnosu na rujan.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE