GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Ulazak u eurozonu podrazumijeva reforme i donosi nestanak valutnog rizika

Ulazak u eurozonu podrazumijeva reforme i donosi nestanak valutnog rizika
ERM II
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 13.07.2020 / 09:54
Autor: SEEbiz / Jutarnji list
ZAGREB - Hrvatska i Bugarska u petak su primljene u Europski tečajni mehanizam (ERM II), svojevrsnu čekaonicu za ulazak u eurozonu.

Što poduzetnici, izvoznici i analitičari misle o ulasku Hrvatske u eurozonu?

“Kao jedan od vodećih izvoznika, Pliva svakako podržava ulazak Hrvatske u eurozonu jer će to pridonijeti smanjivanju valutnih rizika, povoljnijim cijenama zaduživanja za hrvatsko gospodarstvo i privlačenju investicija, pa pozdravljamo sve korake koji nas približavaju tom cilju, a ulazak kune u ERM 2 svakako je značajan pomak. Jednako tako, dugoročno gledajući, vjerujemo da će ovo pridonijeti olakšavanju sklapanja poslova hrvatskih poduzetnika na području EU, poslovanju inozemnih subjekata u našoj zemlji te kvalitetnijoj percepciji poduzetničke klime u Hrvatskoj”, komentar je predsjednika Uprave Plive Hrvatska Mihaela Furjana u povodu ulaska Hrvatske u tečajni mehanizam ERM 2 (European Exchange Rate Mechanism), a njegovo pozitivno mišljenje dijeli i nekolicina naših ostalih sugovornika.

Darinko Bago, predsjednik udruge Hrvatski izvoznici i bivši prvi čovjek Končar Grupe, rekao je Jutarnjem listu da je ta udruga još prije dvije godine donijela deklaraciju kojom se zauzima za ulazak Hrvatske u eurozonu.

- Točno je da smo mi često kritizirali politiku tečaja kune u odnosu na euro i smatrali da je ta politika jedan od krivaca za loš položaj hrvatskih izvoznika u odnosu na međunarodnu konkurenciju. No, baš zbog toga smo utvrdili kako bi uvođenjem eura praktički ‘nestao’ taj faktor tečaja koji nas je u startu stavljao u lošiju poziciju u odnosu na druge euroizvoznike. Osim toga, uvođenjem eura nestao bi naš valutni rizik u odnosu na euro, kao i transakcijski troškovi vezani za konverziju jedne valute u drugu. Dakle, zadovoljni smo što smo ušli u ERM 2 i nadamo se da ćemo što prije ući i u eurozonu - rekao nam je Bago. Komentirajući utvrđeni paritet po 7,5345 kuna za 1 euro, po kojem bi se vršila konverzija prilikom naknadnog prelaska s kune na euro, šef Hrvatskih izvoznika je ustvrdio da su se “izvoznici već naviknuli na takav tečaj” i da je on u skladu s tržišnim prilikama.

- Ono što bih, pak, želio reći jest to da je dobro da u iduće četiri godine imamo stabilnu Vladu i premijera koji je u nekoliko navrata pokazao da zna kako upravljati državom u nezgodnim situacijama. No, nadam se da će i svi ministri koje će ovaj put izabrati biti kompetentni u svojim resorima - rekao nam je Bago.

Hrvoje Stojić, makroekonomist PBZ Croatia osiguranja, društva za upravljanje mirovinskim fondovima, važnim smatra, pak, to da se Hrvatska ulaskom u ERM 2 obvezuje na niz gospodarsko-financijskih reformi koje će pozitivno djelovati na konkurentnost Hrvatske.

- Države eurozone su se nekoliko puta opekle u situacijama kada članice eurozone nisu provele potrebne reformske procese kako bi mogle biti konkurentne i pozitivno doprinositi snazi eurozone. Zbog toga sada imaju izričita pravila o tome što svaka država mora napraviti da bi prešla na euro, a sve u cilju osnaživanja gospodarstva države koja prelazi na euro - drži Stojić i dodaje da nema potrebe za komentiranjem utvrđenog pariteta jer postoje procedure prema kojima se on izračunava.

Glavne prednosti prelaska na euro su, smatra, nestanak valutnog rizika za korisnike kredita s valutnom klauzulom, kao i transakcijskih troškova vezanih uz konverziju tih valuta u poslovnom i životu građana.

Zdenko Adrović, glavni direktor Hrvatske udruge banaka, naglašava da će banke izgubiti nekoliko milijardi prihoda godišnje na ime prihoda od transakcijskih međuvalutnih procesa, ali da će koristi za čitavo gospodarstvo, a na kraju i za banke, biti višestruko veće. On je ponovio da će prelaskom na euro nestati valutni rizik za kredite u eurima, kao i transakcijski troškovi, te da država, poduzeća i građani mogu očekivati niže kamate.

Kada je riječ o strahu zbog rasta cijena, ministar Marić je ustvrdio da će se pet mjeseci prije konverzije uvesti paralelna objava cijena u kunama i eurima, ali i da su u drugim državama cijene rasle u prosjeku za 0,23 posto.

Tagovi: Europski tečajni mehanizam II, Darinko Bago, Hrvoje Stojić, Zdenko Adrović, Hrvatska udruga banaka, Hrvatski izvoznici, Mihael Furjan, Pliva, Andrej Plenković, Zdravko Marić, eurozona
PROČITAJ I OVO
Švedski ekonomski pad najmanji u EU
BOLJI OD PROSJEKA
Švedski ekonomski pad najmanji u EU
STOCKHOLM - Pandemija koronavirusa ja manje pogodila ekonomiju Švedske u odnosu na druge države Europske unije. U ovoj zemlji ekonomski pad od travnja do lipnja iznosio je 8,6 posto u usporedbi s prethodna tri mjeseca.
Srbija u drugom kvartalu imala najveći pad BDP-a od 1999. godine
OŠTAR PAD
Srbija u drugom kvartalu imala najveći pad BDP-a od 1999. godine
BROGRAD - Srbija je pod uticajem zdravstvene krize u drugom kvartalu ove godine, prema preliminarnim podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS) imala pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 6,5 odsto.
Europske cijene industrijskih proizvoda u lipnju na mjesečnoj razini blago rasle
TREND
Europske cijene industrijskih proizvoda u lipnju na mjesečnoj razini blago rasle
BRUXELLES - Cijene industrijskih proizvoda u EU i eurozoni u lipnju su na mjesečnoj razini blago porasle, dok su na godišnjoj pod utjecajem pada cijena energije znatno pale, pokazalo je u utorak objavljeno izvješće europskog statističkog ureda Eurostata.
Javni dug Srbije 57,3 odsto BDP-a na kraju juna
ZADUŽENOST
Javni dug Srbije 57,3 odsto BDP-a na kraju juna
BEOGRAD - Javni dug Srbije iznosio je na kraju juna 2020. godine 26,827 milijardi evra, što čini 57,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) zemlje, objavilo je danas Ministarstvo finansija.
Krajem lipnja bruto međunarodne pričuve 17,3 mlrd. eura
PRIČUVE
Krajem lipnja bruto međunarodne pričuve 17,3 mlrd. eura
ANALIZA - Prema posljednjim dostupnim podacima HNB-a ukupna aktiva središnje banke krajem lipnja iznosila je 152,9 mlrd. kuna čime je na mjesečnoj razini porasla za više od 10 mlrd. kuna (7,3%) dok je u odnosu na kraj 2019. bila viša za 8,4 mlrd. kuna (5,8%).
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE