GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Ukida se dobna granica za obavezan odlazak u mirovinu

Ukida se dobna granica za obavezan odlazak u mirovinu
MIROVINE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 01.05.2021 / 09:25
Autor: SEEbiz / Jutarnji list
ZAGREB - Ministarstvo rada, prema prijedlogu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, planira revidirati zakonsku odredbu o automatskom prestanku radnog odnosa sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža ako se poslodavac i radnik ne dogovore drugačije, a izmjene će ići postupno i u smjeru da se svake godine po, primjerice, tri mjeseca podiže dobna granica za odlazak u mirovinu.

Iako je, kako je potvrđeno Jutarnjem listu, na ovotjednom sastanku oko izmjena Zakona o radu bilo i radikalnih prijedloga da se dobna granica za automatski prestanak radnog odnosa skroz izbriše, što je začudilo poslodavce, izvori iz Ministarstva rada kažu nam da to ipak neće biti tako, nego da je vjerojatniji scenarij da se postupno ta granica diže do 67 ili 68 godina. Do tih godina života radili bi samo oni radnici koji to žele, a granica bi se dizala za najvjerojatnije tri mjeseca godišnje.

- To je nešto što tek trebamo usuglasiti sa socijalnim partnerima, a intencija je da oni koji to žele i mogu ostanu dulje u svijetu rada - poručuju iz Ministarstva.

Ta bi se odredba onda odnosila i na privatni, ali i na javni sektor.

U Planu stoji pojašnjenje kako bi dulji ostanak u svijetu rada značio i povećanje mirovina za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja, odnosno tzv. bonifikaciju od 0,34 posto do najviše 20,4 posto. Mijenjao bi se i Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji u cijelosti nameće obvezu podmirivanja troškova bolovanja poslodavcu koji zapošljava radnika koji je već ispunio uvjete za starosnu mirovinu, a uz to bi se mijenjali i svi povezani propisi.

Argumenti su da nam je stanovništvo sve starije, da imamu tendenciju daljnjeg pada broja stanovnika na 3,4 milijuna do 2050. uz povećanje udjela stanovništva starijeg od 65 godina sa 21,1 posto na 30,2 posto.

Danijel Nestić iz Ekonomskog instituta kaže da je to ozbiljna tema za raspravu i da je dobro da si Vlada uzme dovoljno vremena kako bi iznjedrila konačno rješenje.

- Očekujem da bi se mogla povećati dobna granica, jednokratno ili postupno, i to bi bio dobar smjer. U Hrvatskoj je, naime, prosječni radni staž kratak i u tom se razdoblju prikupi relativnio malo doprinosa, pa su posljedično i mirovine male. Rješenje je da se poveća broj godina u radnom odnosu kako bi se povećale i mirovine. Ljudi su sve zdraviji, sve dulje žive i treba dopustiti onima koji to žele da dulje i rade - smatra Nestić.

Upozorava pak kako to treba napraviti postupno i u dijalogu s poslodavcima i radnicima, i to ne samo zbog privatnog, nego i javnog sektora, gdje se može očekivati da će veći broj ljudi htjeti ostati raditi dulje, što može biti opasnost ako se to napravi naglo jer bi se mogao zakočiti priljev mlade radne snage.

- Ako se to napravi postupno, tijekom duljeg razdoblja, da se tome mogu prilagoditi i radnici i poslodavci, i u tom se razdoblju može vidjeti postoje li neki problemi, uz razgovor sa svima, mislim da je u osnovi to dobra mjera i da bi trebalo ići u tom smjeru. Po meni, određivanje dobne granice za automatski prestanak rada ima neke elemente i diskriminacije po dobi - smatra Nestić.

Jasna A. Petrović iz Sindikata umirovljenika kaže da se svakome tko želi i sposoban je za to mora omogućiti rad. U tom sindikatu zagovaraju svaku varijantu rada ako netko to želi raditi, a ne da ga se prisiljava na odlazak u mirovinu.

- Nikoga se ne može prisiljavati da radi dulje nego što je očekivan životni vijek. Ne možemo se mi uspoređivati sa skandinavskim zemljama, gdje se radi do 70. godine, jer nemamo takav životni standard, ali tko god može i sposoban je, mora mu se omogućiti rad. Kao što ni primanje mirovine ne bi trebala biti zapreka za dodatni rad - kaže Jasna Petrović.

I Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, podržava takvu ideju.

- Mi smo na to upozoravali kada je bila rasprava o podizanju dobne granice za umirovljenje, da po sili zakona ideš u mirovinu sa 65, a starosna mirovina se diže na 67 godina, i da nema logike kočiti neke djelatnosti - kaže Sever.

Iz Ministarstva rada službeno su nam odgovorili kako se o svemu tome još vodi rasprava te da NPPO nije konačan. "Sadržaj NPPO-a koji se odnosi na unapređenje radnog zakonodavstva, predstavlja skup mjera kojima će se odgovoriti na izazove tržišta rada i koje će se provesti zakonskim izmjenama, pa će tako konačni prijedlog sadržaja definirati radne skupine koje na pripremi tih propisa budu radile. Modernizacija radnog zakonodavstva provest će se u dogovoru sa socijalnim partnerima, poručuju iz resornog Ministarstva.

Tagovi: odlazak u mirovinu, mirovina, Jasna A. Petrović, Sindikat umirovljenika, mirovinski sustav, Danijel Nestić
PROČITAJ I OVO
Njemački ustavni sud odbacio žalbu na ECB-ove programe poticaja
EPILOG
Njemački ustavni sud odbacio žalbu na ECB-ove programe poticaja
KARLSRUHE - Njemački ustavni sud odbacio je u utorak žalbu na program poticaja Europske središnje banke (ECB), zaključivši da središnja monetarna institucija eurozone nije prekršila ključno načelo razmjernosti.
Europska ekonomija i broj zaposlenih pali u prvom kvartalu
SIGNALI
Europska ekonomija i broj zaposlenih pali u prvom kvartalu
BRUXELLES - Europsko gospodarstvo palo je u prvom tromjesečju palo, potvrdio je u utorak Eurostat, a posljedice novog vala pandemije koronavirusa očitovale su se i u padu broja zaposlenih.
Pandemija srezala doprinos turizma i putovanja globalnom BDP-u za 49 posto
POSLJEDICE
Pandemija srezala doprinos turizma i putovanja globalnom BDP-u za 49 posto
LONDON - Sektor turizma i putovanja u 2020. je zbog pandemije i ograničenja putovanja smanjio svoj doprinos u globalnom BDP-u za 49 posto u odnosu na 2019., na oko 4.700 milijardi američkih dolara, podaci su Svjetskog vijeća za putovanje i turizam (WTTC).
Lovrinčević: Viša stopa inflacije mogla bi donijeti izgubljeno desetljeće
INFLACIJA
Lovrinčević: Viša stopa inflacije mogla bi donijeti izgubljeno desetljeće
ZAGREB - Za Lovrinčevića nije pitanje hoće li se dogoditi prelijevanje cijena u proizvodnji na potrošačke proizvode, nego je pitanje kad će se ono dogoditi.
EU i SAD sklopili primirje u sporu oko carina na čelik i aluminij
CARINE
EU i SAD sklopili primirje u sporu oko carina na čelik i aluminij
BRUXELLES - Europska unija i Sjedinjene Države sklopile su primirje u sporu oko carina na čelik i aluminij, objavila je u ponedjeljak Europska komisija, najavljujući razgovore o problemu globalnog viška proizvodnih kapaciteta.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE