Kumulativno, za razdoblje od siječnja 2021. do kolovoza 2021. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine broj ukupno zaposlenih veći je za 0,1%. Pri tome je broj zaposlenih u pravnim osobama dosegnuo 1.360.046 (+0,2% u odnosu na srpanj te +1,7% u odnosu na kolovoz 2020.). Navedeni pokazatelji potvrđuju nastavak solidnih kretanja na tržištu rada, a rezultat su velikim dijelom snažne podrške kroz državne subvencije koje su u uvjetima pandemije i gospodarskog pada spriječile negativne šokove na tržištu rada, ali i solidne turističke sezone. Uspoređujući pokazatelje za prvih osam mjeseci 2019. u odnosu na isto razdoblje 2021. ukupan broj zaposlenih smanjio se za samo 0,17%.
Prema NKD strukturi, u kolovozu je, očekivano, nastavak rasta broja zaposlenih osoba zabilježen u kategorijama Informacije i komunikacije (+8,1% godišnje te +0,2% u odnosu na srpanj) te Građevinarstvo (+7,1% godišnje te +0,8% u odnosu na srpanj). Očekivano, u kolovozu je snažan godišnji rast zabilježen i kod Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (+10,4% te +7,3% na mjesečnoj razini) na što su upućivali i izvrni rezultati središnjeg dijela turističke sezone. Potvrđuje to i podatak kako najveći oporavak na tržištu rada bilježe upravo jadranske županije.
Pozitivne trendove u već spomenutim djelatnostima očekujemo i u nastavku godine koji će u građevinarstvu biti podržani investicijama u infrastrukturne projekte (financirane EU fondovima) kao i nastavku povoljnih trendova u segmentu stanogradnje. Kontinuirano pozitivni trendovi djelatnosti informacija i telekomunikacija uz rast aktivnosti, koji potvrđuje otpornost na krizu uzrokovanu pandemijom, zasigurno će se pozitivno odraziti i na rast broja zaposlenih i u ovom segmentu. U strukturi prerađivačke industrije, koja zapošljava oko 16,8% ukupno zaposlenih u pravnim osobama, uz stabilnu mjesečnu razinu, na godišnjoj je razini zabilježen rast broja zaposlenih za 1,3%.
U narednim mjesecima očekujemo nastavak povoljnih kretanja u zaposlenosti potaknutih oporavkom gospodarstva međutim kao negativan rizik ne smijemo zanemariti rastuću neizvjesnost zbog ponovnog porasta broja zaraženih. Iako ne očekujmo uvođenje snažnih restriktivnih mjera budući da je situacija na proljeće pokazala kako se i uz blage mjere može uspješno upravljati krizom, a većina gospodarskih djelatnosti neometano odvijati ne isključujemo mogućnost kako bi se i potencijalno ponovno uvođenje blažih mjera moglo nepovoljno odraziti na kretanje zaposlenosti u određenim djelatnostima (posebice uslužnim).
