GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

U Vladu stiglo pismo iz EK: Nema produljenja roka, gubimo milijarde za obnovu

U Vladu stiglo pismo iz EK: Nema produljenja roka, gubimo milijarde za obnovu
LOŠE VIJESTI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 13.01.2022 / 18:29
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Europska komisija neće produžiti Hrvatskoj rok za potrošnju 5,1 milijarde kuna koje smo dobili za sanaciju hitnih šteta od zagrebačkog potresa.

Hrvatska Vlada, doznaje Jutarnji list, dobila je pismo iz Europske komisije vezano uz našu ideju da nam se produlji rok za korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti, pa ćemo morati, sada je sasvim sigurno, dio od 5,1 milijardi kuna vraćati jer ih nećemo stići potrošiti do lipnja.

U dopisu tako piše kako je jasno kako pravila Fonda solidarnosti nalažu da nema niti razmatranja produljenja roka od 18 mjeseci za iskorištavanje sredstava od dana kada nam je novac isplaćen i kako je krajnji rok za to 17. lipnja.

Hladan tuš za Vladu stiže i u ostatku dopisa gdje se izričito kaže kako se od Hrvatske očekuje da već do sredine siječnja pošalje akcijski plan korištenja sredstava iz Fonda, koji će sadržavati informacije o tome što je već isplaćeno, plan za isplate sa rokovima i potencijalne mjere za otklanjanje nepredviđenih poteškoća. U tom smislu, savjetuju da se sva tijela za provedbu koriste modalitetima koje je izradilo Ministarstvo kulture.

A tu se nemamo čime pohvaliti jer smo od 5,1 milijardu kuna, od podnesenih zahtjeva od 313 milijuna kuna, do danas isplatili mizernih 119 milijuna kuna, odnosno tek 2,3 posto od ukupnih sredstava koja su nam na raspolaganju.

Traži se i da što prije pošaljemo detaljne informacije o korištenju sredstava Fonda, sa svim potpisanim ugovorima, u brojkama i postocima.

A brojke do danas izgledaju tako da smo zaprimili ukupno 545 projekata vrijednosti čak 11,9 milijardi kuna, a sklopljeno je 316 ugovora u vrijednosti 8,4 milijarde kuna.

Dakle, imamo ugovoreno i više projekata nego što možemo financirati iz Fonda, ali se sredstva ne isplaćuju, a jedino se to računa.

Europska komisija traži i da se pošalje odluka Vlade o osnivanju posebnih odjela u okviru Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja koji su uspostavljeni isključivo za rad na Fondu. Posebne službe unutar Ministarstva oformljene su tek u prosincu prošle godine, godinu dana od dobivanja sredstava.

+10
Spora obnova nakon potresa u PetrinjiIzvor: Pixsell / Autor: Nikola Cutuk/PIXSELL
Podsjećaju također kako su sredstva Fonda solidarnosti namijenjena za hitne operacije nakon šteta, dok se za ostale projekte mogu koristiti sredstva drugih fondova.

Podsjetimo, prema sadašnjim regulativama Fonda solidarnosti, sredstva koja smo dobili za obnovu javnih zgrada nakon zagrebačkog potresa u prosincu 2020., moramo potrošiti do lipnja 2022. i da se ne može tražiti produljenje roka, što su nam potvrdili nedavno i u Europskoj komisiji.

No, Vlada se nadala da će uspjeti uvjeriti Komisiju da nam zbog progresivnih šteta koje su nastale nakon drugog, petrinjskog potresa, mogu progledati kroz prste i produljiti rok. Iako je nedavno i Europska komisija na upit Jutarnjeg lista pojasnila kako pravila Fonda solidarnosti ne predviđaju produljenje roka od 18 mjeseci i da ne postoji presedan u kojem je tako nešto traženo ili odobreno u prošlosti, iz Vlade su odgovarali kako je nedavno održan radni sastanak s Europskom komisijom na kojem su razmotreni detalji provedbe projekata financiranih iz Fonda solidarnosti EU, "kao i da se posebno uzme u obzir specifičnost situacije Hrvatske s dva razorna potresa koji su se dogodili u roku od manje od godinu dana te problem progresivnih šteta".

I premijer Andrej Plenković još je 27. prosinca rekao kako se nada da će Komisija uvažiti našu argumentaciju.

'Element progresivne štete. Dakle, potres u Zagrebu je bio u ožujku 2020., a potres na Banovini jako se osjetio i u Zagrebu. Ta činjenica nas je dovela da su se i štete povećale i da ćemo onda s vrlo razložnom i jasnom argumentacijom, siguran sam, doći do toga da se ti rokovi produlje', rekao je tada Plenković.

Sada su nakon trećeg održanog sastanka s Komisijom, u Banskim dvorima dobili pismo iz kojeg je vidljivo da ništa od produljenja roka.

To znači da ćemo dosad ugovorene projekte morati financirati iz drugih EU izvora, što znači manje novca za razvojne projekte, piše Jutarnji list.

Tagovi: EU fondovi, fondovi EU, Europska komisija
PROČITAJ I OVO
Lagarde: Prebrzo podizanje kamatnih stopa zakočilo bi gospodarstvo
KOČNICA
Lagarde: Prebrzo podizanje kamatnih stopa zakočilo bi gospodarstvo
FRANKFURT - Prebrzo podizanje kamatnih stopa u eurozoni uključuje i rizike, unatoč znatno ojačaloj inflaciji, jer bi gospodarski rast mogao usporiti, upozorila je u četvrtak predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde.
Aladrović: Što se tiče tržišta rada, 2022. bit će najbolja od osamostaljenja
PORUKE
Aladrović: Što se tiče tržišta rada, 2022. bit će najbolja od osamostaljenja
ZAGREB - Ministar rada Josip Aladrović izrazio je u srijedu uvjerenje kako će ova godina, što se tiče tržišta rada, biti najbolja unatrag 30 godina.
Inflacija u Njemačkoj u 2021. na najvišoj razini u gotovo 30 godina
CIJENE
Inflacija u Njemačkoj u 2021. na najvišoj razini u gotovo 30 godina
MUENCHEN - Inflacija je u Njemačkoj u 2021. godini dosegnula najvišu razinu od 1993. godine, odražavajući oporavak gospodarstva od pandemijske krize, pokazali su u srijedu podaci, a kompanije i potrošači mogu očekivati daljnja poskupljenja u novoj godini.
Poljska i Mađarska koče uvođenje minimalne stope poreza na dobit
POREZI
Poljska i Mađarska koče uvođenje minimalne stope poreza na dobit
BRUXELLES - Mađarska i Poljska zatražile su u utorak da se zakon o uvođenju minimalne efektivne stope poreza na dobit od 15 posto donese istodobno s zakonom koji bi propisao da digitalne tvrtke plaćaju poreze u zemljama u kojima ostvaruju dobit, a ne tamo gdje im je sjedište.
Ukupna financijska imovina kućanstava 576 milijardi kuna
IMOVINA
Ukupna financijska imovina kućanstava 576 milijardi kuna
ZAGREB - Na kraju trećeg tromjesečja 2021. ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je 576 milijardi kuna ili 2,2 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja, izvijestili su iz Hrvatske narodne banke (HNB).
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE