U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pad cijena industrijskih proizvoda na domaćem tržištu iznosio je 4,5%. Pad na godišnjoj razini u srpnju je predvođen baznim učinkom kod energije. Iako su cijene energije porasle u odnosu na lipanj za 3,4%, iz izračuna godišnje stope iščeznula je snažnija mjesečna promjena iz srpnja prošle godine (+4,3%), što je rezultiralo negativnom godišnjom promjenom od 9,5%, najsnažnijom od rujna 2020. Isključujući cijene energije, promatrane proizvođačke cijene više su za 1,1% godišnje, najviše od studenog prošle godine, dok je u odnosu na lipanj zadržana stabilnost.
Pad u odnosu na isto razdoblje prethodne godine zabilježile su i cijene Kapitalnih proizvoda (za 0,2% godišnje), deseti mjesec zaredom. Na mjesečnoj razini ostvaren je rast za 0,3%. Nakon što su u razdoblju od listopada 2023. do svibnja 2024. cijene intermedijarnih proizvoda bilježile pad na godišnjoj razini, u srpnju je zabilježen rast drugi mjesec zaredom, ponovno za skromnih 0,4%. Na mjesečnoj razini cijene intermedijarnih proizvoda porasle su za 0,2%. Iako postepeno usporava, nastavak rasta na godišnjoj razini bilježe cijene u Netrajnim i Trajnim dobrima za široku potrošnju (+1,9% odnosno +0,7%). Istovremeno, u pogledu inflatornih pritisaka, ohrabruje pad u odnosu na prethodni mjesec, odnosno mjesečno smanjenje kod Netrajnih potrošačkih dobara iznosilo je 0,2%, dok su cijene Trajnih proizvoda za široku potrošnju pale za 0,1%. U odnosu na lipanj 2024. proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu zabilježile su rast za 1,6%, što je potaknuto od viših cijena energije na mjesečnoj razini. Promatrano prema NKD-u, mjesečni rast cijena energije primjetan je unutar Rudarstva i vađenja, u Vađenje sirove nafte i prirodnog plina (+19,4%) te unutar Prerađivačke industrije u Proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (+10,8%).
U prvih sedam mjeseci 2024. proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu bile su u prosjeku niže za 3,0% u odnosu na razdoblje siječanj-srpanj 2023. godine (+0,8% isključujući cijene energije). Osim energije, u prvom dijelu godine padu su doprinijele cijene kapitalnih i intermedijarnih dobara, dok se rast cijena proizvoda za široku potrošnju još uvijek nalazi u pozitivnom području iako je primjetno popuštanje cjenovnih pritisaka.
Normalizacija cijena energenata na svjetskim tržištima i slabljenje prijašnjeg utjecaja poremećaja u dobavnim lancima, odnosno popuštanje uvoznih cjenovnih pritisaka odražava se i na godišnjim promjenama u proizvođačkim cijenama kapitalnih dobara, intermedijarnih dobara, pa onda i posljedično dobara za široku potrošnju. Uz to, na popuštanje inflatornih pritisaka kod proizvođača vjerojatno djelomično ima utjecaj i još uvijek prisutna slabost vanjskotrgovinske potražnje. Svakako ohrabruje stabilizacija tekućih cjenovnih kretanja na domaćem tržištu primjetna u mjesečnim promjenama kategorija glavne industrijske grupacije.
Ipak, ne treba zanemariti ni još uvijek prisutne rizike koji bi mogli utjecati na stabilnost cijena. Kolebljivost promatranih cijena na tržištima i dalje je moguća uzimajući u obzir potencijalan utjecaj geopolitičkog okružja i neizvjesnosti. Kroz određeno vremensko razdoblje, mogući poremećaji dobavnih lanaca uslijed aktualne ekonomske fragmentacije odnosno nametanje određenih trgovinskih barijera i posljedična nedostupnost ili poskupljenje određenih sirovina i proizvoda mogli bi povećavati troškove proizvodnog sektora, što može poticati jačanje inflatornih pritisaka u pojedinim kategorijama.
U odnosu na srpanj 2023. proizvođačke cijene ukupno bile su niže u prosjeku za 3,0%, dok su na mjesečnoj razini više za 1,2%. U skladu je to s nešto skromnijim godišnjim padom cijena industrijskih proizvoda na nedomaćem tržištu koji je iznosio 0,2%, dok je na mjesečnoj razini zabilježen rast za 0,6%.
