U NPOO-u projekti vrijedni 49,1 milijardu kuna

Od toga je 54 posto namijenjeno projektima u gospodarstvu, 15 posto u obrazovanju, znanosti i istraživanju, 12 posto obnovi zgrada, 10 posto javnoj upravi i pravosuđu, pet posto zdravstvu i četiri posto tržištu rada i socijalnoj zaštiti.

To su ujedno šest područja koja su obrađena u dokumentu u kojemu se kao lajtmotiv kroz sva područja provlače digitalizacija i zelena energetska tranzicija.

Premijer Andrej Plenković najavio je preskonferenciju nakon sjednice Vlade, na kojoj će sa suradnicima detaljnije predstaviti plan. Naglasio je da je riječ o dokumentu koji je preduvjet za dobivanje 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava iz EU-ova Mehanizma za oporavak i otpornost.

"Ideja je da plan pomogne Vladinim reformama, javnim i privatnim ulaganjima i rastu BDP-a", rekao je Plenković.

Za sredinu travnja najavio je saborsku raspravu o NPOO-u.

Vlada očekuje da će reforme i investicije u okviru prve komponente (gospodarstvo) poboljšati konkurentnost gospodarstva, uz jačanje poljoprivrede, prometnog sektora, energetike i zaštite okoliša te podići razinu održivosti turizma ulaganjem u kontinentalni turizam i produljenje turističke sezone.

U okviru druge komponente planira se rad na poboljšanju učinkovitosti javne uprave, pravosuđa i upravljanja državnom imovinom, kao i na kvaliteti i dostupnosti javnih usluga građanima te učinkovitoj borbi protiv korupcije.

Treća komponenta temelji se na jačanju sustava znanosti i obrazovanja, kao i na cjeloživotnom učenju kao jednom od temelja konkurentnosti, uz poticanje deficitarnih zanimanja i izvrsnosti.

Četvrta komponenta važna je za poticanje zapošljavanja, razvoj vještina za tržište rada, kao i za osnaživanje mirovinskog sustava te sustava socijalne skrbi, uz dodatne napore za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti.

Peta komponenta usmjerena je na dostupnost i održivost zdravstvenog sustava, uz njegovu daljnju modernizaciju za prevenciju i rano otkrivanje bolesti te razvoj telemedicine i medicinske robotike.

Inicijativa za obnovu zgrada uključuje dekarbonizaciju zgrada i energetske uštede u zgradarstvu, protupotresnu obnovu Zagreba i okolice, jačanje sposobnosti za djelovanje kod prirodnih katastrofa i obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra.

Investicije predložene u planu moraju biti dovršene do 31. kolovoza 2026. godine.

Izrada i dostava NPOO-a Europskoj komisiji uvjet je za korištenje sredstava iz EU-ova Europskog mehanizma za oporavak i otpornost otpornost od 2021. do 2023. godine.

Europska komisija je lani u svibnju predložila plan oporavka za Europu kako bi pomogla državama članicama u otklanjanju gospodarskih i društvenih posljedica nastalih zbog pandemije COVID-19, te doprinijela pokretanju gospodarskog oporavka i jačanju otpornosti gospodarstva na razini EU-a.

Čelnici država članica EU-a su 21. srpnja 2020. postigli dogovor o planu oporavka, odnosno instrumentu pod nazivom „EU sljedeće generacije“, kao i o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. (VFO).

U okviru instrumenta „EU sljedeće generacije“ uveden je Mehanizam za oporavak i otpornost (eng. Recovery and Resilience Facility – RRF) iz kojeg će se državama članicama omogućiti korištenje bespovratnih sredstava i zajmova u ukupnom iznosu od 672,5 milijardi eura za financiranje reformi i povezanih investicija kojima se ubrzava oporavak te povećava otpornost gospodarstva.

Hrvatskoj će u okviru RRF-a biti raspoloživa bespovratna sredstva u okvirnom iznosu 6,3 milijardi eura, ili 47,5 milijardi kuna, i zajmovi u okvirnom iznosu 3,6 milijardi eura, ili 27,1 milijardi kuna.

Sve države EU-a, pa tako i Hrvatska, obvezne su poslati svoj nacionalni plan oporavka i otpornosti na usvajanje u Europsku komisiju do kraja travnja ove godine.

Prema prijedlogu regulative EU, predviđeno je da se prva sredstva u iznosu od 10 posto financijskog doprinosa za svaku državu EU isplate nakon usvajanja, odnosno odobrenja Plana oporavka i otpornosti. Za Hrvatsku bi to značilo oko 600 milijuna eura u drugoj polovici ove godine.