Prema posljednjim podacima DZS-a, trend negativnih godišnjih stopa proizvođačkih cijena industrije na domaćem tržištu, započet u ožujku, nastavljen je i tijekom kolovoza. Uz blagi pad i na mjesečnoj razini (-0,3%) u odnosu na kolovoz 2019. proizvođačke cijene na domaćem tržištu niže su za 2,7%. Uz godišnju stopu pada za 5,5% proizvođačkih cijena na inozemnom tržištu (-0,6% mjesečno) ukupne cijene pri proizvođačima, na godišnjoj su razini u kolovozu bile niže 4,1% (-0,5% mjesečno).
Isključimo li iz cijena industrije na domaćem tržištu cijene energije, uz pad od 0,2% u odnosu na srpanj, na godišnjoj razini nisu zabilježene promjene što jasno upućuje kako je najveći generator pada potrošačkih cijena upravo pad cijena u kategoriji energije.
Navedeno potvrđuje i raspodjela prema GIG-u gdje su cijene energije u kolovozu u odnosu na isto razdoblje lani niže za 9,4% (-0,8% mjesečno). Na mjesečnoj razini cijene intermedijarnih, kapitalnih i trajnih proizvoda za široku potrošnju ostale su gotovo nepromijenjene, dok su cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju bile niže 0,3% u odnosu na srpanj. Na godišnjoj razini, osim izraženog pada cijena energije, ostale kategorije zabilježile su tek minimalne promjene.
Promatrano prema NKD-u, domaće proizvođačke cijene industrije u rudarstvu i vađenju na godišnjoj su razini niže za 7,5%. I šesti mjesec za redom zabilježen je pad cijena u prerađivačkoj industriji koji je u kolovozu blago ubrzao na 3,3% pri čemu je nastavljen snažan dvoznamenkasti pad cijena u potkategoriji proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda od 25,8%. Proizvođačke cijene opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija zabilježile su godišnji rast od 0,4%.
I u nastavku godine kretanje proizvođačkih cijena industrije ostat će pod snažnim utjecajem pada cijena energije, prvenstveno naftnih derivata. Zrcalit će to sliku kretanja cijena sirove nafte na svjetskim robnim tržištima koja je i dalje nalaze na više od 20% nižim razinama u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Niže proizvođačke cijene industrije svakako su i posljedica mjera zatvaranja gospodarstava uslijed pandemije COVID-19 odnosno zamjetno niže gospodarske aktivnosti koja za posljedicu ima i nižu potražnju.
