U javnom sektoru plaće porasle za trećinu, u privatnom ni blizu

Sektor ugostiteljstva je devastiran, žale se ugostitelji. Domaći radnici ne javljaju se na natječaje za posao.

I jedan poznati ugostitelj je nedavno morao zaposliti strane radnike u svom kafiću.

“Prvi dojmovi su vrlo pozitivni. Ti mladi ljudi koji dolaze iz stranih zemalja žele raditi, voljni su, jako se trude u svom poslu i moram naglasiti da su izuzetno profesionalni”, rekao je za N1 televiziju ugostitelj Dražen Biljan.

Zaposlenici su zadovoljni uvjetima koje im nudi. Plaće bi bile i veće, ali troškovi poslovanja su preveliki.

U sektorima turizma i građevine, u kojima nedostaje najviše radnika, prosječna plaća iznosi oko 1000 eura neto. Istovremeno, neto plaća u javnom sektoru rasla je za 33 posto u odnosu na lani pa je u ožujku iznosila gotovo 1700 eura.

“Nadam se da ćemo mi iz privatnog sektora moći tu kasicu prasicu i dalje puniti iz privatnog sektora onako kako si je netko zamislio. Kad imate ovakav pritisak porezne presije kakav imate, dobro da uopće možemo više isplaćivati plaće. Toliko parafiskalnih nameta, poreza, prireza, davanja, nameta, regula… Kad podvučemo crtu, kažemo, sretni smo da smo uopće nešto zaradili”, rekao je Hrvoje Bujas iz Glasa poduzetnika.

Premijer sada najavljuje i porast plaća za ministre. Nesrazmjer između plaća u privatnom i javnom sektoru pravda uspjesima Vlade.

“Mi smo u situaciji da imamo prosječnu plaću na razini RH u visini od 1326 eura što znači da je prosječna plaća narasla s 749 na 1326. To znači da smo učinili tako veliki napor da je prosječna plaća narasla za 777 eura”, rekao je premijer Andrej Plenković.

Oporba smatra da je vladajućima u interesu da ljudi koji ne rade u javnom sektoru i nemaju stranačku iskaznicu HDZ-a i dalje odlaze iz Hrvatske. Realni sektor je taj koji može biti kritičan.

“Ako imamo situaciju da imamo monokulturu turizma, takva struktura gospodarstva proizvodi nisko plaćena radna mjesta. U ovim osam godina koliko je Andrej Plenković na vlasti nije se napravilo ništa da se struktura ekonomije okrene u smjeru stvaranja kvalitetnijih radnih mjesta koja donose dodatnu korist”, rekla je Ivana Kekin iz Možemo.

“Svjesni smo naravno da hrvatsko gospodarstvo u ovom trenu bez određenog broja stranih radnika ne može opstati, ali bez ikakvih kvota, oni upravo rade po najnižim cijenama, žive u nehumanih uvjetima i ruši se cijena rada u ovim sektorima i naravno da se to onda odražava na prosječnu plaću u sektoru turizma ili građevine”, kazao je Marijan Pavliček iz Hrvatskih suverenista.

Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić smatra da je podizanje plaća javnom sektoru opravdano jer bi hrvatski građani trebali imati prosječno 2000 eura plaću neto. Ali neopravdano je jer se nisu stvorili uvjeti da privatni sektor može doseći taj prosjek.

“Dok postoji države i poduzetništva, poduzetnici će puniti državnu kasu jer država gradi infrastrukturu, obrazuje ljude koje privatnici koriste, stvara infrastrukturu za socijalnu i zdravstvenu zaštitu koju isto tako svi poduzetnici koriste. To sve i najliberalnije zemlje imaju. Samo je pitanje koliko je efikasna država. Mi od BDP-a za državu izdvajamo 45 posto, a Skandinavci izdvajaju 50 posto i nitko se ne buni jer su države organizirane i svaki poduzetnik vidi korist izdvajanja”, rekao je ekonomski analitičar Ljubo Jurčić.

Dok se stanje u privatnom sektoru ne promijeni, svoje će nezadovoljstvo još mnogi izraziti odlaskom iz zemlje.