GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

U Hrvatskoj oko 53.000 obeshrabrenih koji su odustali od traženja posla

U Hrvatskoj oko 53.000 obeshrabrenih koji su odustali od traženja posla
TRŽIŠTE RADA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 18.02.2018 / 10:35
Autor: SEEbiz / Večernji list
ZAGREB - Zadnjeg dana siječnja ove godine Hrvatska je imala 195 tisuća nezaposlenih, što je pedesetak tisuća nezaposlenih manje nego u siječnju 2017. godine, a posljednji je put toliki broj nezaposlenih zabilježen 1990. godine. 

Analitičari MacroHuba s Ekonomskog fakulteta ističu da se nezaposlenost trenutačno nalazi šest postotnih bodova ispod svog 20-godišnjeg prosjeka te je niža nego što je bila na vrhuncu ekonomskog ciklusa 2008. godine. 

Rekordan broj nezaposlenih – 395 tisuća – imali smo u zimskim mjesecima s 2001. na 2002. godinu, a sadašnji izraziti pad nezaposlenosti nije vezan samo uz prestanak recesije i oporavak ekonomije, već i uz iseljavanje. Prva dva tjedna veljače broj nezaposlenih smanjio se za približno tri tisuće u odnosu na kraj siječnja, a burza će se sve brže prazniti kako se bude približavao Uskrs, početak opsežnijih radova u poljoprivredi te predsezonsko zapošljavanje!

Rast nezaposlenosti u zimskim mjesecima uobičajena je sezonska pojava u Hrvatskoj, no nešto veći dotok novonezaposlenih mogla bi biti najava usporavanja odlazaka radnika u inozemstvo. Primjerice, u siječnju se na hrvatsku burzu rada prijavilo 28,5 tisuća novonezaposlenih radnika, a godinu dana ranije bilo ih je 800 manje. Nadalje, burzi se prijavljuje sve više neaktivnih radnika, osoba koje ne rade niti su u redovitom školovanju, ali zbog nekog razloga nisu tražili posao. U siječnju se javilo 7000 dotad neaktivnih radnika, a Iva Tomić, istraživačica Ekonomskog instituta, procjenjuje da Hrvatska ima oko 53 tisuće obeshrabrenih građana, piše Večernji list.

To su ljudi koji su digli ruke od bilo kakve potrage za poslom jer su uvjereni da ga neće naći. Većinu neaktivnih osoba čine žene (60 posto). Hrvatska, inače, ima četvrtu najveću stopu neaktivnosti (29%) stanovništva u dobi od 20 do 64 godine, nakon Italije, Malte i Rumunjske, no u toj skupini puno je mladih koji se školuju te umirovljenika mlađih od 64 godine koji također ulaze u radni kontingent svake zemlje. Lani se, na primjer, na burzu javilo oko 55 tisuća neaktivnih radnika, a veća ponuda radnih mjesta mogla bi potaknuti i ostale obeshrabrene skupine stanovništva da počnu raditi. 

– Nestašica radne snage zakonito će dovesti do toga da će se poboljšati položaj radne snage. Poslodavci su osvijestili taj problem i prihvatili su da moraju uložiti u radnika da bi ga dobili – komentira Davorko Vidović, savjetnik HGK za tržište rada. Povećanje broja mirovinskih osiguranika traje od ožujka 2015. godine uz godišnju stopu rasta od 2,5 posto. 

Prerađivačka industrija i trgovina, koje zajedno vežu trećinu osiguranika, zu posljednjih godinu dana u plusu su 2,7%, odnosno 1,1%, građevinarstvo ima rast od 6,4%, dok je, s druge strane, u padu financijska djelatnost 2,9%, a poslovanje nekretninama 18 posto. 

– Radnici su postali ključni limitirajući faktor za razvoj, poslodavci su zabrinuti i u skladu s time se i ponašaju. U turizmu su se počeli utrkivati tko će ponudi bolje uvjete smještaja, veće plaće, a potražnji za radnicima u građevinskom sektoru pogodovala je i blaga zima. Većina tih ljudi angažirana je na turističkim objektima – kaže Vidović, koji raspolaže i informacijama da je počeo i veći uvoz stranih radnika. 

– Znam za nekoliko tvrtki koje su već autobusima dovezle grupe od po 40 ili 50 radnika s Kosova, a mnogi su se angažirali i u pronalaženju radnika u Bosni i Hercegovini. Počela je bitka za ljude, a to će se osjetiti i na primanjima zaposlenih – ističe Vidović. 

Prošle su godine prosječne plaće porasle oko pet posto te su sada oko 6000 kuna, a uz sadašnji trend rasta broja osiguranika, ove bi godine priliku za povremeni ili trajni posao moglo dobiti oko 50 tisuća osoba. 

– Ponovno se javlja stara priča o strukturnim problemima neusklađenosti ponude i potražnje, padu radno sposobnog stanovništva, kao i procesu demografskog starenja. Stoga suočavanje s problemima s gubitkom jednog od najvrednijih resursa rasta – rada – ostaje golem izazov nositeljima ekonomske politike i u idućem razdoblju – upozorava Zrinka Živković-Matijević, analitičarka RBA.

Tagovi: zapošljavanje, nezaposlenost, Davorko Vidović, uvoz radne snage, Zrinka Živković-Matijević
PROČITAJ I OVO
Recesija u Italiji nesrazmjerno će teško pogoditi siromašniji jug zemlje
POSLJEDICE
Recesija u Italiji nesrazmjerno će teško pogoditi siromašniji jug zemlje
RIM - Recesija u talijanskom gospodarstvu, izazvana pandemijom koronavirusa, nesrazmjerno će teško pogoditi siromašnije regije na jugu zemlje, upozorio je institut za ekonomska istraživanja SVIMEZ.
Istraživanje: Europa će biti atraktivnija za investicije nego prije pandemije
INVESTICIJE
Istraživanje: Europa će biti atraktivnija za investicije nego prije pandemije
LONDON - Menadžeri širom svijeta manje su pesimistični nego proljetos u vezi ovogodišnjih investicijskih planova za Europu a nešto su optimističniji za razdoblje nakon pandemije covida 19, pokazalo je u utorak objavljeno istraživanje EY-a.
Tabaković: NBS predviđa rast šest odsto iduće godine
PREDVIĐANJA
Tabaković: NBS predviđa rast šest odsto iduće godine
BEOGRAD – Narodna banka Srbije (NBS) povećala je u oktobru projekciju rasta BDP-a za ovu godinu sa minus 1,5 odsto na minus jedan odsto, a predviđa i da će naša privreda ostvariti rast od šest odsto u 2021, izjavila je danas guverner NBS Jorgovanka Tabaković.
Poslovno ozračje u Njemačkoj dodatno pogoršano u studenome
LOŠE VIJESTI
Poslovno ozračje u Njemačkoj dodatno pogoršano u studenome
BERLIN - Poslovno ozračje u Njemačkoj pogoršano je u studenome drugi mjesec zaredom, izvijestio je u utorak institut Ifo, procijenivši da će najveće europsko gospodarstvo zbog koronamjera vjerojatno ponovo pasti u četvrtom kvartalu.
Potražnja za radom u listopadu 21,5 posto manja na godišnjoj razini
OŠTAR PAD
Potražnja za radom u listopadu 21,5 posto manja na godišnjoj razini
ZAGREB - Indeks slobodnih radnih mjesta - OVI indeks za listopad pokazuje da je potražnja za radom bila za 21,5 posto manja nego u listopadu prošle godine, podaci su Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ).
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE