Promatrano kumulativno u posljednja četiri tromjesečja, zadržan je suficitarni saldo na tekućem računu platne bilance koji se u promatranom razdoblju spustio na 3,5% BDP-a. Uključujući i kapitalni račun on je iznosio 5,6% BDP-a što je za 0,4 postotnih bodova manje nego u kumulativnom razdoblju od drugog tromjesečja 2019. do prvog tromjesečja 2020. Međutim, zbog izrazito povoljnih ostvarenja u prvom kao i pada nominalnog BDP-a u drugom tromjesečju, višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance, promatrajući kumulativno četiri posljednja tromjesečja, na kraju lipnja bio je za 0,8pb viši nego u cijeloj 2019. godini.
Pogoršanje salda u međunarodnoj razmjeni RH s inozemstvom posljedica je slabijih kretanja na računu usluga odnosno snažnog pada neto izvoza usluga, posebice prihoda od turizma, s obzirom na to da je tijekom drugog tromjesečja gotovo potpuni zastoj gospodarskih aktivnosti (tzv. lockdown) nakon izbijanja pandemije koronavirusa gotovo u potpunosti onemogućio obavljanje turističke djelatnosti i dolazak stranih gostiju. Višak u međunarodnoj razmjeni usluga smanjio se za 1,9 mlrd eura (-80% u odnosu na Q2 2019) uz pad prihoda od turizma za 84,0%yoy).
S druge strane, iako su pandemija te mjere uvedene za suzbijanje Covid-19 nepovoljno utjecale na međunarodnu trgovinu roba, snažniji pad robnog uvoza (-27%yoy) od pada robnog izvoza (-17,5%yoy), uslijed znatno veće uvozne baze, rezultirao je izraženim smanjenjem manjka na računu roba za 1,1 mlrd. eura (-36,9%yoy). U pozitivnom smjeru djelovalo je i poboljšanje salda na računu primarnog dohotka koji je, prema navodima iz središnje banke, posljedica manjih rashoda od izravnih vlasničkih ulaganja, odnosno smanjenja dobiti banaka i poduzeća u stranom vlasništvu (ponajprije u djelatnostima proizvodnje farmaceutskih proizvoda, pružanja smještaja i trgovine). Pritom je u strukturi rashoda od izravnih vlasničkih ulaganja zabilježen snažan pad dividenda, čemu je znatno pridonijela zabrana isplate dividenda domaćih banaka, dok se ukupna zadržana dobit povećala.
Konačno, kao rezultat rasta neto prihoda od transakcija s proračunom EU-a, čemu su najviše pridonijela sredstva tekuće namjene ukupan višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih blago je porastao u odnosu na isto razdoblje 2019., za 43 mil. eura. dok se neto prihod na osnovi osobnih transfera smanjio.
Na razini cijele 2020., kao posljedica kontrakcije domaćem gospodarstva kao i nepovoljnih međunarodnih kretanja, očekujemo manjak na tekućem računu bilance plaćanja na razini oko 6% BDP-a. U godini pred nama, s početkom oporavka očekujemo i povratak, iako skromnih, pozitivnih stopa rasta.
