GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Turistički sektor: Plaće i dalje ispod hrvatskog prosjeka

Turistički sektor: Plaće i dalje ispod hrvatskog prosjeka
PLAĆE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 08.03.2020 / 08:42
Autor: SEEbiz / Novi list
ZAGREB - O gospodarskim posljedicama otkrivanja sve više slučajeva koronavirusa u Europi, Vladini dužnosnici nerado iznose procjene, a posebice su oprezni kad je u pitanju turizam, jer se još jednom pokazuje koliko je Hrvatska posljednjih godina, pa i svojom poreznom politikom, gotovo sve karte stavila na tu gospodarsku granu koja je iznimno osjetljiva i na najmanje vanjske poremećaje.

Koliko je država odlučila preferirati turizam, možda najbolje govori činjenica da je tek na pritisak iz te djelatnosti odlučila i delimitirati uvoz radne snage, a lani je u pripremi i usluživanju hrane snizila i PDV na 13 posto.

No, što je to doista donijelo onima koji su zaposleni u turizmu ili granama koje su dobrim dijelom rasle zahvaljujući rastu turizma, trgovini i graditeljstvu?

Najbolji odgovor na to pitanje možda daje kretanje plaća i zaposlenosti u tom sektoru u posljednje četiri godine, piše Novi list.

Povećanja broja zaposlenih u djelatnosti smještaja i pripreme i usluživanja hrane, te u graditeljstvu i turizmu događalo se po većim stopama, ali rast neto plaća u tim djelatnostima nije jednako tako bio veći od postotka po kojem je rasla prosječna plaća u Hrvatskoj.

Koliko god su ti sektori rasli ili su imali probleme s pronalaženjem radnika i početkom 2016. i krajem 2019. godine, njihova je prosječna plaća zaostajala oko 20 posto za prosječnom neto plaćom u Hrvatskoj.

Prema nedavno objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, od siječnja 2016. do prosinca 2019. godine ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj povećao se za 214 tisuća što je bio rast broja zaposlenih od 16,5 posto.

U istom razdoblju prosječna neto plaća s 5.646 kuna porasla je na 6.559 kuna, što je rast za 913 kuna, odnosno za 16,1 posto. Otprilike po istom su postotku rasle i neto plaće u turizmu i graditeljstvu, po nešto većoj stopi u trgovini u kojoj se, zanimljivo, dogodio i najmanji postotak rasta zaposlenih.

Tako je u djelatnosti smještaja i pripreme hrane, prema podacima DZS-a, u promatranom razdoblju broj zaposlenih porastao za čak 32 posto, sa 60.8790 na 80.904.

Istovremeno je u toj djelatnosti prosječna neto plaća porasla za 765 kuna (s 4.623 na 5.388 kuna), što je rast od 16,5 posto. Rast plaća u turizmu tako je gotovo isti kao rast plaća na nacionalnoj razini, iako se broj zaposlenih u četiri godine povećao po dvostruko većoj stopi.

Nedostatak radne snage u turizmu očito nisu riješili značajnijim povećanjem plaća, nego uvozom radne snage iz zemalja u kojima su plaće i ponuda poslova još lošiji nego u Hrvatskoj.

Slično je i u spektru građevinarstva u kojem se od siječnja 2016. do prosinca 2019. godine broj zaposlenih povećao za 24.450 tisuća i premašio je 93 tisuće, što je rast broja zaposlenih u tom razdoblju od 35 posto. No, prosječna je neto plaća u građevinarstvu narasla za 15,3 posto, odnosno porasla je s 4.949 na 5.247 kuna.

U trgovini je broj zaposlenih rastao puno manje nego o građevinarstvu i turizmu, ali je prosječna plaća zabilježila veći postotak rasta. U prosincu 2019. godine broj zaposlenih u trgovini dosegnuo je 204 tisuće, odnosno u četiri godine je registrirano povećanje broja zaposlenih za više od 25 tisuća, što je rast od oko 14,5 posto.

Prosječna neto plaća je u istom razdoblju u trgovini na veliko i malo i u trgovini motornim vozilima porasla s 4.914 na 5.906 kuna, odnosno rasla je za 20 posto. No, ako se izdvoji samo trgovina na malo, onda je prosječna neto plaća bila niža, odnosno u prosincu 2019. godine iznosila je 5.289 kuna, što je također rast od oko 20 posto u odnosu na siječanj 2016. godine.

Zaposleni u trgovini, građevinarstvu i turizmu i dalje su, kad je u pitanju prosječna neto plaća, u onoj skupini radnika u Hrvatskoj koja prima plaću nižu od medijan plaće.

Medijan plaća je iznos od kojeg je plaća polovine radnika manja, a plaća polovine radnika u Hrvatskoj je veća. U prosincu 2019. godine medijan plaća je bila 5.664 kune i u djelatnosti građevinarstva, maloprodaje i smještaja i pripreme i usluživanja hrane plaća je bila niža od nje i to u maloprodaji i građevinarstvu za oko 400 kuna, a u smještaju i ugostiteljstvu za oko 300 kuna.

Tagovi: hrvatske plaće, hrvatski turizam, PDV na turističke usluge, građevinski sektor, koronavirus
PROČITAJ I OVO
Svaki peti građanin Hrvatske na rubu gladi
KATASTROFA
Svaki peti građanin Hrvatske na rubu gladi
ZAGREB – U ovom trenutku gotovo svaki peti građanin Hrvatske nema dovoljno novca za podmirenje troškova za prehranu i režije, zbog gubitka posla ili zbog prepolovljenih plaća.
Aladrović: Oni koji odluče isplatiti dobit nemaju pravo na potporu za svibanj
PORUKE
Aladrović: Oni koji odluče isplatiti dobit nemaju pravo na potporu za svibanj

ZAGREB - Nakon sastanka Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) Vlade ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović kazao je do kakvih su zaključaka došli po pitanju mjera za pomoć oporavka gospodarstva za svibanj i lipanj.

Danska očekuje najveći pad ekonomije od Drugog svjetskog rata
OČEKIVANJA
Danska očekuje najveći pad ekonomije od Drugog svjetskog rata
KOPENHAGEN - Danska ekonomija ove godine se suočava s najvećim padom od Drugog svjetskog rata, kao rezultat globalnih mjera zbog koronavirusa, rekao je u utorak ministar financija.
U siječnju inozemni dug pao na godišnjoj razini, no ove će godine porasti
ZADUŽENOST
U siječnju inozemni dug pao na godišnjoj razini, no ove će godine porasti
ANALIZA - Na kraju siječnja hrvatski inozemni dug iznosio je 41,1 milijardu eura, što je 6,5 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine, no analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u ovoj godini zbog koronakrize očekuju rast inozemne zaduženosti svih ključnih sektora.
Plenkovićeva Vlada izigrala još jedno obećanje
DODACI NA PLAĆE
Plenkovićeva Vlada izigrala još jedno obećanje

ZAGREB – Kad je u prosincu prošle godine sklopio dogovor sa sindikatima koji zastupaju prosvjetare, čime je prekinut njihov štrajk, a povećani koeficijenti za obračun plaća, premijer Andrej Plenković najavio je da država kreće u analizu svih koeficijenta i dodataka za obračun plaća koje se isplaćuju iz državnog proračuna.

@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE