GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Tica: Uskoro ćemo dostići standard iz 1979. godine

Tica: Uskoro ćemo dostići standard iz 1979. godine
USPOREDBE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 16.04.2023 / 08:14
Autor: SEEbiz / Glas Istre
INTERVJU - Ugledni ekonomist dr. Josip Tica, profesor na Ekonomskom fakultetu zagrebačkog sveučilišta i politički aktivna javna osoba – u SDP-u i Odboru za financije Hrvatskog sabora – objašnjava aktualne ekonomske trendove te komentira rezultate istraživanja koja govore da će građani Hrvatske naredne godine dostići kupovnu moć i standard kakav su imali prije 44 godine u SR Hrvatskoj.

Objavili ste istraživanje o kupovnoj moći stanovništva u sedamdesetim i osamdesetim godinama prošlog stoljeća, za vrijeme SR Hrvatske kao sastavnice SFRJ. Tada je standard bio veći, možemo li ga dostići?

- Polako idemo k toj točci. Radimo novi udžbenik gospodarstva Hrvatske i ponovno se bavimo tom temom. Pokazalo se da bi, korigirano za inflaciju, prosječna plaća mogla biti blizu prosječnoj plaći iz 1978. ili 1979. godine. Plaće su počele padati u osamdesetim godinama s ekonomskim krizama, pad je nastavljen tijekom rata pa je počela rasti nakon toga. Ponovno je zabilježen pad plaća u krizi 2009. godine, no ako se nastavi ovakav rast plaća, 2023. godine mogli bi dostići 1979. godinu, kaže Tica u intervjuu za Glas Istre.

- Kako su rasle i padale plaće u drugim tranzicijskim državama?

- To je usko vezano s rastom BDP-a. Nama je BDP niži, ali dobar dio tranzicijskih zemalja zapadne Europe uspio je podići BDP i značajno podići standard svojih građana kroz protekla tri desetljeća. Mi smo malo retro, ali recimo Poljska je tri puta povećala standard u to vrijeme.

- Kako gledate na ocjene ekonomista-suverenista, poput dr. Ivana Lovrinčevića, da je uvođenje eura politički, a ne ekonomski potez?

- Ne slažem se s time. Devedeset posto štednje hrvatskih građana bilo je najprije u njemačkoj marci, kasnije u eurima i teško je imati vlastitu valutu u zemlji gdje stanovništvo štedi u tuđoj valuti. Nijemci štede u eurima, u Britaniji u funtama, u Švedskoj u krunama, a u Hrvatskoj nismo štedjeli u kunama, nego u eurima. Sjetimo se primjera švicarca; ljudi su dizali kredite u jednoj valuti, a zarađivali u drugoj. Sada smo valutni rizik maknuli iz sektora i poduzeća i kućanstava. Danas svi prihoduju i plaćaju u istoj valuti, što je visoka razina sigurnosti u ekonomiji.

- Naglašavaju se koristi za turizam?

- Pa koristit će i turizmu, isto kao i Schengen. Najvažnija stvar za razvoj turizma bila je Schengen, kad idete na put, ne želite satima čekati na granici.

- Da, sada možete čekati na naplatnim postajama, u Lučkom naprimjer?

- Dobro, to je problem sporosti funkcioniranja sustava. Napravimo most, a nemamo pristupne ceste, uđemo u Schengen i ostavimo naplatne kućice, itd. To je klasični primjer da javni sektor ne funkcionira kako treba. Ali, u svakom slučaju u euro i Schengen su ključni za gospodarski razvoj.

- Polaže li se previše nade u turizam? Već čujemo najave da će ova godina biti neviđeno uspješna?

- Baziranje razvoja samo na turizmu jednako je kockanju. Mi se kockamo da će turisti doći, napuniti proračun, i tako dalje. S druge strane, to nas sprječava da se bavimo drugim temama. Turizam je s jedne strane dobra vijest, a s druge teret. Ako se uspoređujemo sa zemljama u srednjoj Europi koje su bitno podigle svoj životni standard, vidimo da im gledamo u leđa iako nisu imale turizam pa su snažno napredovale. Nas je ta reindustrijalizacija zaobišla, Slavonija je iseljena zato jer nisu otvorena radna mjesta koja su trebala biti otvorena. Razlog je sustav koji je trom, spor i ne funkcionira. Osim toga, trebamo gledati i na okolišni aspekt turizma.

- Na što mislite?

- U strategiji razvoja turizma naveli smo da ćemo smanjiti udio nekvalitetnog smještaja i povećati udio kvalitetnog smještaja. No, dogodio se suprotan efekt, sada apartmana ima više od pedeset posto; posve različito od strategije, plana i svega što smo htjeli napraviti. Uz to, infrastruktura treba biti maksimalno razvijena, treba obratiti pažnju na zagađenje i ne smijemo zaboraviti da ljudi ne dolaze u Hrvatsku zato jer smo i betonirali obalu, nego zbog onog što je bilo tamo prije betoniranja. Mi trošimo okoliš više nego što se može podnijeti. Postat ćemo neatraktivni turistima.

Tagovi: Josip Tica, hrvatski bdp, STANDARD GRAĐANA, schengen, eurozona, hrvatski turizam
PROČITAJ I OVO
U Sloveniji u ožujku opet rekordan broj radno aktivnih
TRŽIŠTE RADA
U Sloveniji u ožujku opet rekordan broj radno aktivnih
LJUBLJANA - U ožujku se ponovno povećao broj zaposlenih, dosegnuvši novi rekord. Na mjesečnoj razini porastao je za 0,3 posto, a na godišnjoj za 1,4 posto na 944.300.
Inflacija u EU stabilna u travnju
STABILNO
Inflacija u EU stabilna u travnju
BRUXELLES - Inflacija u Europskoj uniji u travnju se zadržala na razini iz prethodnog mjeseca, dok je Hrvatska, uz Rumunjsku i Belgiju, imala najveći rast potrošačkih cijena u usporedbi s istim razdobljem godine ranije, izvijestio je u petak Eurostat.
Potvrđena prva procjena: Inflacija u travnju 3,7 posto
CIJENE
Potvrđena prva procjena: Inflacija u travnju 3,7 posto
ZAGREB - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u travnju 3,7 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS), što je najniža stopa inflacije od rujna 2021. godine.
Vlada oslobađa hrvatske povratnike poreza na dohodak
PROGRAM DP-a
Vlada oslobađa hrvatske povratnike poreza na dohodak
ZAGREB - Ostvaruje se plan Domovinskog pokreta o poreznom rasterećenju hrvatskih iseljenika koji se planiraju vratiti u domovinu.
U Njemačkoj 2023. oko 295.000 novih stanova - deficit se produbljuje
STANOVI
U Njemačkoj 2023. oko 295.000 novih stanova - deficit se produbljuje
BERLIN - U Njemačkoj je prošle godine dovršeno oko 295.000 stanova. To znači da je bilo nešto manje novih stanova nego godinu dana ranije, doznaje u četvrtak dpa iz upućenih izvora.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE