GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Svjetska banka: Hrvatska tone u duboku recesiju

Svjetska banka: Hrvatska tone u duboku recesiju
RECESIJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 09.04.2020 / 09:46
Autor: SEEbiz / H
WASHINGTON - Svjetska banka ažurirala je u četvrtak svoje proljetne prognoze uslijed pandemije koronavirusa, pa tako procjenjuje da će hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) ove godine pasti 6,2 posto, dok bi stopa nezaposlenosti mogla porasti iznad 9 posto.

"Negativna kretanja s početka godine značajno su izmijenila izglede za 2020. godinu. Nakon što je u 2019. konačno dosegnula razinu BDP-a prije krize 2008. godine, Hrvatska je na putu duboke recesije. Globalna pandemija Covida-19 rezultirala je zatvaranjem mnogih država diljem svijeta te bi mogla rezultirati smanjivanjem hrvatskog BDP-a ove godine za 6,2 posto", ističe se u ažuriranim prognozama Svjetske banke, objavljenim u četvrtak.

Kako procjenjuju, hrvatski turizam i izvoz roba bit će teško pogođeni, s obzirom na zabrane putovanja i usporavanje aktivnosti u glavnim trgovinskim partnerima, prije svega u Italiji, ali i u ostatku eurozone.

I posljedice na tržište rada mogle bi biti teške, smatraju. Zamjećuju i da su se radnici koji su privremeno radili u inozemstvu počeli vraćati u Hrvatsku, što pritišće stopu nezaposlenosti, koja bi mogla porasti ove godine iznad 9 posto. U veljači je ta stopa, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) iznosila 8,3 posto.

Svjetska banka navodi i da je Vlada pripremila paket privremenih mjera za pomoć gospodarstvu, čiji bi iznos potencijalno mogao doseći gotovo 8 posto BDP-a.

Očekuju da bi ove godine deficit proračuna mogao dosegnuti 8 posto BDP-a, a udjel javnog duga u BDP-u gotovo 84 posto BDP-a. Usporedbe radi, Hrvatska u posljednje tri godine bilježi proračunski suficit, dok je udjel javnog duga na kraju prošle godine smanjen na 73,2 posto.

U Svjetskoj banci pretpostavljaju da će pandemijska kriza do sredine godine postupno nestati, što bi moglo dovesti do oporavka u 2021. i 2022. godini, a procjenjuju da bi u 2021. hrvatski BDP mogao porasti za 4,6 posto.

Očekuju i da će se smanjiti fiskalni deficit, s ukidanjem mjera pomoći i ubrzavanjem gospodarskog rasta, no bez dodatne konsolidacije, deficit će ostati na visokim razinama. U Svjetskoj banci procjenjuju da će proračunski deficit u 2021. biti 6,4 posto.

U Svjetskoj banci ističu i da bi ova kriza mogla predstavljati priliku da se promjeni hrvatski model rasta i fokusira se na povećanje otpornosti na vanjske šokove te da podigne potencijal rasta.

Zdravstvo, socijala i potpora poduzećima ključni za očuvanje kvalitete života

U izvješću o gospodarskim kretanjima za proljeće 2020. u Europi i središnjoj Aziji, Svjetska banka navodi da su odlučne mjere javne politike usmjerene na ulaganja u sustave zdravstvene skrbi i socijalne zaštite građanima, osobito najranjivijima, uz potporu privatnom sektoru, ključne za ublažavanje učinaka pandemije koronavirusa.

Kako se ističe, zemlje u toj regiji mogu održavati gospodarsku aktivnost pružanjem potpore privatnom sektoru u obliku privremenih kredita za poduzeća te smanjenjem ili odgodom plaćanja poreza. Ciljane državne subvencije mogle bi znatno pomoći pogođenim malim i srednjim poduzećima, ističu.

"Tijekom ovih iznimno teških vremena donositelji odluka moraju djelovati odlučno. Potrebno je djelovati žurno kako bi se ojačali zdravstveni sustavi i sustavi socijalne zaštite, pružila potpora privatnom sektoru te očuvali financijska stabilnost i povjerenje jer je sve to ključno za živote ljudi”, kaže Cyril Muller, potpredsjednik Svjetske banke za Europu i središnju Aziju.

Projekcije posljedica pandemije virusa COVID-19 na gospodarstvo u velikoj su mjeri nesigurne, pa su u izvješću navedene simulacije koje prikazuju različite stope gospodarskog pada, a temelje se na podacima koji su bili dostupni do 20. ožujka ove godine.

Scenariji upućuju na to da će zbog pandemije uzrokovane koronavirusom u 2020. rast u Europi i središnjoj Aziji zamijeniti recesija, uz pad u rasponu od 4,4 do 2,8 posto, prije oporavka u 2021. potaknutog uvođenjem mjera javne politike, postupnim oporavkom cijena roba u svijetu i jačanjem trgovine.

„Održavanje razmaka među ljudima te zatvaranje škola i poduzeća koja nisu prijeko potrebna nužne su mjere za suzbijanje širenja pandemije i spašavanje života. Istodobno, cilj javnih politika mora biti smanjenje gospodarskih troškova tih mjera te osiguranje brzog, i izbjegavanje produljenog, oporavka nakon završetka pandemije”, navodi Asli Demirgüç-Kunt, glavna ekonomistica Svjetske banke za Europu i središnju Aziju.

Mjere potpore, kao što su novčana pomoć ili subvencije u zdravstvu za pomoć ranjivim osobama i obiteljima te privremeni krediti i porezne olakšice za poduzeća, bit će ključne za ublažavanje gospodarskog pada i očuvanje radnih mjesta, navodi se u izvješću.

Grupa Svjetske banke poduzima brze sveobuhvatne mjere kako bi državama u razvoju pomogla poboljšati odgovor na pandemiju, povećati kontrolu bolesti, unaprijediti javnozdravstvene intervencije i privatnom sektoru pomoći da nastavi poslovati i zadrži radna mjesta. Tijekom sljedećih 15 mjeseci državama će pružiti financijsku potporu u iznosu od 160 milijardi dolara kako bi im pomogla u zaštiti siromašnih i ranjivih, u potpori poduzećima i poticanju gospodarskog oporavka, navodi se u izvješću.

Tagovi: Svjetska banka, hrvatski BDP, Hrvatska u recesiji, recesija, hrvatski turizam, koronakriza, koronavirus u Hrvatskoj, Italija
PROČITAJ I OVO
Koronakriza urušava međunarodne pričuve Hrvatske
OŠTAR PAD
Koronakriza urušava međunarodne pričuve Hrvatske
ANALIZA - Bruto međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke (HNB) su u podacima te institucije krajem travnja iznosile 15,98 milijardi eura što je 3,2 posto manje u odnosu na ožujak i 13,9 posto manje nego na kraju travnja 2019. godine, što je izravna posljedica pandemije covida 19.
Hrvatska će se tek 2023. vratiti na razinu proizvodnju od prije krize 2008.
KATASTROFA
Hrvatska će se tek 2023. vratiti na razinu proizvodnju od prije krize 2008.
ZAGREB - Svjetsku banku i druge institucionalne ulagače više od turizma, koji će se, pretpostavljaju, vratiti nakon što se virus povuče, više zabrinjava pad proizvodnje u hrvatskim pogonima.
Njemačka će potrošiti 130 milijardi eura za stimulaciju ekonomije
POTICAJI
Njemačka će potrošiti 130 milijardi eura za stimulaciju ekonomije
BERLIN - Vodeće njemačke stranke dogovorile su paket mjera vrijedan 130 milijardi eura, kojim će se pomoći gospodarstvu u izlasku iz krize izazvane pandemijom izazvanom širenjem koronavirusa, izjavila je kacelarka Angela Merkel nakon maratonskih pregovora koji su trajali dva dana.
Kako je prošao finski eksperiment s osnovnom plaćom?
DVOJBE
Kako je prošao finski eksperiment s osnovnom plaćom?
HELSINKI - Finska već dvije godine plaća 560 eura mjesečno izabranoj skupini 2.000 građana - bez pitanja i bez uvjeta. Potiče li to lijenost - kako tvrde jedni? Ili pruža doista pravu slobodu?
Dramatičan pad potražnje za radnicima na godišnjoj razini
TRŽIŠTE RADA
Dramatičan pad potražnje za radnicima na godišnjoj razini

ZAGREB – Indeks slobodnih radnih mjesta – OVI indeks u svibnju pokazuje prve naznake oporavka potražnje za radom nakon dramatičnog smanjenja u travnju, ali je razina potražnje još uvijek daleko ispod one prije pandemije koronavirusa, ističu analitičari Ekonomskog insituta.

@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE