Svjetska banka gotovo prepolovila prognozu rasta hrvatskog gospodarstva u 2023.

U ovoj godini hrvatsko gospodarstvo porast će 6,4 posto, procjenjuje SB u ažuriranim prognozama za tranzicijska i gospodarstva u razvoju u Europi i srednjoj Aziji, podigavši prognozu iz lipnja za 2,6 postotnih bodova.

Nakon oporavka u 2021. hrvatski BDP snažno je porastao i u prvih šest ovogodišnjih mjeseci zahvaljujući otvaranju gospodarstava nakon ukidanja lockdowna i turizmu kojem je na ruku išlo oslobađanje suspregnute potražnje, oslonjene na pandemijske uštede.

Izvoz robe i domaća potražnja također su bili snažni, unatoč pojačanoj globalnoj neizvjesnosti i rastu cijena, bilježe u Svjetskoj banci, istaknuvši i naznake da bi turizam da mogao nadmašiti pretpandemijsku razinu.

Do kraja godine aktivnost će vjerojatno usporiti, a trend bi se trebao protegnuti i na 2023., a zrcalit će ga i izvoz robe i usluga, s obzirom za slabije izglede za EU i svijet, procjenjuju.

Gospodarstvo će po njima zakočiti sve izraženija neizvjesnost u vanjskom okruženju i inflacija, koja će zakočiti realne plaće i vanjsku potražnju.

Inflatorna kočnica

Tako bi u 2023. hrvatski BDP trebao porasti samo 1,8 posto, gotovo upola slabije no što je banka prognozirala u lipnju.

U 2024. rast bi trebao ponovo ubrzati, na 2,6 posto, što je za pola postotnog boda niža procjena no što je SB očekivao na početku ljeta.

Inflacija bi u ovoj godini po njihovim izračunima trebala dosegnuti 10,1 posto, ali bi u 2023. trebala usporiti na samo 3,9 posto, s obzirom na očekivana poboljšanja u nabavnim lancima i visoku poredbenu osnovicu u ovoj godini.

U 2024. banka očekuje daljnje usporavanje rasta potrošačkih cijena, na 2,3 posto.

Proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u trebao bi u ovoj godini iznositi 1,8 posto i kliznuti na samo 1,4 posto u 2023., izračunali su.

U 2024. trebao bi se vratiti na 1,8 posto.

Dug iskazan udjelom u BDP-u procjenjuju u ovoj godini na 70,9 posto. U 2023. trebao bi po njihovim procjenama pasti na 67,7 posto, i na 66,1 posto u 2024.

Traži se razumna politika

Hrvatska će iduće godine ući u eurozonu i u šengensko područje i to bi trebalo ojačati njezinu otpornost i blagotvorno utjecati na gospodarstvo na dulji rok.

No, podizanje stope potencijalnog rasta i dalje će ovisiti u prvom redu o razumnoj gospodarskoj politici, naglašavaju.

Ključna je prepreka za približavanje prosjeku EU-a i dalje relativno slab rast produktivnosti, koji se tek u manjoj mjeri može objasniti strukturom gospodarstva i relativno značajnom ulogom usluga s potrebama za niskom razinom obrazovanja radne snage, poput turizma.

Hrvatsko gospodarstvo nastavit će rasti i u srednjoročnoj perspektivi, iako prigušenim tempom, procjenjuje SB.

"Glavni su izazovi povezani s implikacijama rata u Ukrajini, posebno uvoza plina iz Rusije, padom realnih primanja zbog jačanja inflacije, zaoštravanjem monetarne politike, višim troškovima financiranja i neizvjesnošću", ističu.

"Tome valja dodati i da bi usporavanje u ključnim trgovinskim partnerima, poput Njemačke, moglo negativno utjecati na izvoz", naglašavaju.

Mađarska uz Hrvatsku

I gospodarstvo srednje Europe, u koju SB uvrštava Hrvatsku, trebalo bi ove godine porasti snažnije no što su očekivali u lipnju, za 4,3 posto.

Banka ističe dobre rezultate u prvoj polovini godine, koji odražavaju snažnu potražnju eurozone i oslobađanje suspregnute potražnje u pandemiji, ali i osobnu potrošnju koju su, uprkos inflaciji, poduprli niža stopa nezaposlenosti i povećanja plaća zbog nestašice radne snage.

Uz Hrvatsku, najvišu stopu rasta trebala bi bilježiti Mađarska, od 4,7 posto, te Rumunjska i Poljska, od 4,6 odnosno četiri posto.

Najslabiji rast zabilježit će po SB-u Bugarska, od 2,9 posto.

U zadnjem ovogodišnjem kvartalu industrijska aktivnost i potrošnja vjerojatno će oslabiti jer cijene energije nastavljaju rasti nakon ruske odluke o obustavi isporuka plina Sjevernim tokom 1.

U 2023. rast će naglo usporiti, na 1,9 posto, budući da visoka inflacija i cijene energije oslabljuju aktivnosti kućanstava i poduzeća te potiču središnje banke da postrože monetarnu politiku.

Aktivnost će dodatno zakočiti slabljenje vanjske potražnje, posebno iz eurozone, predviđa SB.

Najsnažnije bi u idućoj godini trebalo porasti rumunjsko gospodarstvo, za 3,2 posto. Slijede Mađarska i Bugarska s prognoziranom stopom rasta od 1,7 posto, a blizu je i Poljska s 1,6 posto.

Tragovi rata

U cijeloj regiji Europe i srednje Azije, koja uz srednju uključuje i istočnu Europu, zapadni Balkan, južni Kavkaz, srednju Aziju, Tursku, Rusiju i Poljsku, BDP bi ove i iduće godine trebao gotovo stagnirati.

Ruski BDP trebao bi se ove godine smanjiti 4,5 posto i 3,7 posto u 2023.

Ukrajinsko gospodarstvo trebalo bi se ove godine zbog ruske invazije smanjiti 35 posto i porasti 3,3 posto u 2023.

"Kontinuirani rat u Ukrajini prigušio je izglede za postpandemijski ekonomski oporavak za gospodarstva u nastajanju i u razvoju u Europi i srednjoj Aziji", zaključuje SB.

Naglašavaju i da će prema njihovim procjenama oporavak i obnova društvenih i proizvodnih sektora i infrastrukture Ukrajine stajati minimalno 349 milijardi dolara, više nego dvostruko više od ukrajinskog BDP-a u predratnoj 2021. godini.

Ruski plin i tržište EU-a

U osvrtu na energetsku krizu banka ističe da će najteži udarac u regiji pretrpjeti zemlje koje su u srednjoj do visokoj mjeri ovisne o uvozu prirodnog plina za potrebe grijanja, industrije ili proizvodnje električne energije.

Na udaru će biti i zemlje usko povezane s energetskim tržištima EU-a, procjenjuje SB.

Te zemlje moraju se pripremiti za nestašicu plina i usvojiti interventne planove kako bi ublažile najteže posljedice za kućanstva i tvrtke, što uključuje štednju energije, poboljšanu energetsku učinkovitost i racioniranje potrošnje, sugerira banka.