GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Svjetska banka blago snizila prognozu rasta hrvatskog BDP-a u 2022.

Svjetska banka blago snizila prognozu rasta hrvatskog BDP-a u 2022.
PROGNOZE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 11.01.2022 / 17:03
Autor: SEEbiz / H
WASHINGTON - Svjetska banka (SB) blago je u utorak snizila prognozu rasta hrvatskog i svjetskog gospodarstva u 2022. godini, ističući neizvjesno okruženje kontinuiranih poremećaja povezanih s pandemijom i jačanje inflacije.

Svjetska banka sada prognozira rast hrvatskog gospodarstva u 2022. godini od 5,4 posto, nasuprot 6-postotnom rastu projiciranom u sklopu ažuriranih procjena u listopadu prošle godine.

Procjena za 2021. znatno je poboljšana, sa 7,6 na 9,4 posto.

U 2023. hrvatsko gospodarstvo trebalo bi po SB-u porasti 4,4 posto, za 0,2 postotna boda snažnije no što su predviđali u listopadu lani.

Među ostalim zemljama u Europi i središnjoj Aziji (ECA), Bugarska bi u ovoj godini po bančinim procjenama trebala zabilježiti rast aktivnosti za 3,8 posto, Rumunjska za 4,3 posto, Poljska za 4,7 posto, a Mađarska za pet posto.

Poljuljana potražnja

Gospodarstvo je u toj skupini prošle godine poraslo za 5,8 posto, procjenjuju u SB-u, budući da se domaća potražnja tijekom većeg dijela godine oporavila snažnije no što se očekivalo.

Oporavak regije dodatno su poduprli jačanje aktivnosti u eurozoni i više cijene sirovina, koji su ubrzali rast izvoza i povećali priljev inozemnih doznaka, bilježe u SB-u.

Novi podaci sugeriraju pak da će najnoviji val pandemije izazvati poremećaje povezane, među ostalim, sa strožim ograničenjima mobilnosti u samim zemljama i međunarodnim zabranama putovanja.

Nove inozemne narudžbe smanjuju se, odražavajući slabljenje vanjske potražnje i uska grla u opskrbi, a slabi i povjerenje potrošača, zbog sve većeg broja novooboljelih od covida-19, rastuće inflacije i regulatorne nesigurnosti.

SB sada procjenjuje da će rast gospodarstva regije ECA u cjelini u ovoj godini usporiti na tri posto budući da strože makroekonomske mjere i novi valovi širenja zaraze pritišću potražnju, dodajući da su posebno ugrožene zemlje s niskom stopom procijepljenosti.

Rast u toj regiji nastavit će usporavati u 2023., kada se očekuje u visini 2,9 posto, s obzirom na nastavljeno ukidanje fiskalne potpore, predviđaju u SB-u.

Podrška od vanjske potražnje, kako procjenjuju, nestat će u 2023., uz usporavanje rasta globalnog i gospodarstva eurozone te smanjenje cijena sirovina.

Nepoznate vode

Nakon snažnog oporavka u 2021., globalno gospodarstvo ulazi u fazu izraženog usporavanja zbog novih prijetnji širenja koronavirusne zaraze, jačanja inflacije, duga i nejednakosti u prihodima, što bi moglo ugroziti oporavak gospodarstva u nastajanju i onih u razvoju, ističu u SB-u.

U SB-u procjenjuju da je svjetsko gospodarstvo prošle godine poraslo 5,5 posto, a u 2022. rast će usporiti na 4,1 posto, te na 3,2 posto u 2023. jer će splasnuti naglo probuđena potražnja, a vlade i središnje banke smanjivat će programe fiskalnih i monetarnih poticaja.

Banka je time snizila prognozu za ovu godinu za 0,2 postotna boda.

Brzo širenje omikrona moglo bi donijeti nove poremećaje aktivnosti, a SB među rizicima izdvaja i značajno usporavanje velikih gospodarstava, uključujući SAD i Kinu, koje će utjecati na vanjsku potražnju u gospodarstvima u nastajanju i onima u razvoju.

"Svjetsko gospodarstvo istodobno se suočava s covidom, inflacijom i neizvjesnošću u kreiranju političkih mjera, s obzirom na to da su državna potrošnja i monetarna politika zakoračile u posve nepoznate vode", izjavio je predsjednik grupe Svjetske banke David Malpass.

"Usmjeravanje više zemalja na povoljan put rasta zahtijeva koordinirano međunarodno djelovanje i sveobuhvatan set nacionalnih mjera", poručio je Malpass.

Tagovi: Svjetska banka, hrvatski BDP, hrvatski izvoz
PROČITAJ I OVO
Poljska i Mađarska koče uvođenje minimalne stope poreza na dobit
POREZI
Poljska i Mađarska koče uvođenje minimalne stope poreza na dobit
BRUXELLES - Mađarska i Poljska zatražile su u utorak da se zakon o uvođenju minimalne efektivne stope poreza na dobit od 15 posto donese istodobno s zakonom koji bi propisao da digitalne tvrtke plaćaju poreze u zemljama u kojima ostvaruju dobit, a ne tamo gdje im je sjedište.
Ukupna financijska imovina kućanstava 576 milijardi kuna
IMOVINA
Ukupna financijska imovina kućanstava 576 milijardi kuna
ZAGREB - Na kraju trećeg tromjesečja 2021. ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je 576 milijardi kuna ili 2,2 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja, izvijestili su iz Hrvatske narodne banke (HNB).
Kina priprema mjere potpore potražnji
MJERE
Kina priprema mjere potpore potražnji
PEKING - Kina će uskoro uvesti mjere potpore domaćoj potražnji, izjavio je u utorak Yuan Da, dužnosnik najvišeg vladinog tijela za gospodarsko planiranje.
HNB: Inflacija bi u 2022. mogla biti između 3,5 i 4 posto
OČEKIVANJA
HNB: Inflacija bi u 2022. mogla biti između 3,5 i 4 posto
ZAGREB - Hrvatska narodna banka (HNB) u ponedjeljak je objavila da bi se prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena ove godine mogla popeti na između 3,5 i 4 posto, a tu procjenu temelji na višim od prognoziranih stopa inflacija u studenome i prosincu lani te pretpostavke o nešto snažnijem povećanju cijena plina i električne energije od početka travnja.
ILO: Neizvjesnost odgodila oporavak tržišta rada od pandemije
TRŽIŠTE RADA
ILO: Neizvjesnost odgodila oporavak tržišta rada od pandemije
ŽENEVA - Oporavak globalnog tržišta rada trajat će dulje no što se očekivalo i nezaposlenost će se zadržati iznad pretpandemijske razine najmanje do 2023. godine, procijenila je Međunarodna organizacija rada (ILO).
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE