GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Svjetska banka: BiH je 2020. zahvatila najgora kriza posljednjih 25 godina

Svjetska banka: BiH je 2020. zahvatila najgora kriza posljednjih 25 godina
KRIZA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 03.05.2021 / 08:24
Autor: SEEbiz / Klix.ba
SARAJEVO - Bosna i Hercegovina je u prošloj godini doživjela veliki ekonomski pad zbog pandemije koronavirusa, a uz globalni napredak ove godine, očekuje se i postepeni oporavak zemlje. Ovo se navodi u redovnom izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan.

Analitičari ove važne međunarodne finansijske institucije navode kako politički izazovi, usporen rast ekonomija Evropske unije te dugo odgađane reformi predstavljaju rizik za oporavak smanjenog intenziteta.

"Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju – šest zemalja Zapadnog Balkana – očekuje ekonomski rast u 2021., nakon najveće recesije koja je zahvatila regiju tokom 2020. Nakon ove recesije uzrokovane pandemijom COVID-19, koja je rezultirala procijenjenim smanjenjem rasta u regiji od 3,4 procenta u prošloj godini, očekuje se da će regija Zapadnog Balkana u 2021. ostvariti rast od 4,4 procenta. U daljem periodu se očekuje usporavanje rasta na 3,7 u 2022. i 2023., pri čemu će produžene posljedice pandemije i dalje uticati na manje investicije i zaposlenost u regiji", navodi se.

Izvještaj obuhvata i tezu da je Bosnu i Hercegovinu u 2020. zahvatila najgora recesija u posljednjih 25 godina, uz smanjenje ekonomskog rasta za 4,3 procenta, u najvećoj mjeri zbog povećanja broja novih slučajeva zaraze koronavirusom, pada potrošnje, investicija i potražnje iz inostranstva. Iako očekuju da će u BiH ekonomski rast u 2021. dostići 2,8 procenata, dinamika i tok oporavka su krajnje neizvjesni, napominje se u izvještaju.

"Znamo da se dosta toga može i treba učiniti sada, da bi se smanjile osjetljivosti koje je kriza istakla – kao što su slabosti u zdravstvenom i obrazovnom sektoru i poslovnom okruženju. Sada je vrijeme da se radi ne samo na oporavku od krize, već i na razvoju dugoročnih rješenja kojima će se izgraditi otpornija, inkluzivnija ekonomija u periodu nakon pandemije", kaže Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

Izvještaj preporučuje da BiH nastavi na reformskom putu u pravcu rješavanja dugo prisutnih pitanja – ukorijenjenih strukturalnih i institucionalnih problema. BiH treba omogućiti iskorištavanje potencijala privatnog sektora i smanjiti veliku zastupljenost javnog sektora, uz stavljanje prioriteta na međunarodne integracije kroz investicije i izvoz.

"Sigurno je da primjećujemo neke pozitivne trendove u regionu, podstaknute brzim djelovanjem mnogih zemalja na ublažavanju najtežih posljedica pandemije, ali posljedice pandemije na zdravlje i ekonomska devastacija i dalje će se osjećati. Provođenje vakcinacije, uz rast povjerenja, potrošnje i trgovine, će takođe pomoći da se održi ovaj zamah, ali zemlje moraju i dalje sa pažnjom da usmjeravaju napore ka uvođenju i osnaživanju politika koje vode rastu, zaštiti zdravlja i jačanju ljudskog kapitala", izjavila je Linda Van Gelder, regionalna direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.

Pandemija je zaustavila decenije napretka u povećanju zarada i smanjenju siromaštva u svim zemljama regiona, a tržišta rada na Zapadnom Balkanu, nadoknadila su tek polovinu gubitaka izazvanih pandemijom – ostavljajući veliki broj nezaposlenih i primoravajući mnoge da potpuno napuste tržište rada. Iako se stopa nezaposlenosti smanjila – sa 13,5 procenata u 2019. na 12,6 procenata u 2020. – to je uglavnom posljedica povećane neaktivnosti, pri čemu je ukupan gubitak radnih mjesta na Zapadnom Balkanu dostigao gotovo 70.000 do kraja 2020. Dalje, ovi gubici su disproporcionalno pogodili osetljivije grupe stanovništva u regionu, uključujući žene i mlade – pri čemu je stopa nezaposlenosti među mladima dostigla 33,6 procenata u 2020., zaustavljajući petogodišnji trend pada.

Prema izvještaju, javne politike u regionu treba da ostanu jasno fokusirane na borbu protiv pandemije, ograničavanje socijalnih uticaja i podsticanje oporavka. Sve bi zemlje trebale osigurati da njihovi zdravstveni sistemi imaju adekvatne resurse za nabavku i distribuciju vakcina, testiranje, liječenje, ličnu zaštitnu opremu i adaptaciju i održavanje zdravstvenih ustanova. Investicije u obrazovanje, digitalizaciju i druge infrastrukturne projekte, kao i zelene inicijative, takođe trebaju biti prioritet, obzirom da one mogu ubrzati neophodnu tranziciju ka manjoj zavisnosti od ugljika, kako zemlje budu izlazile iz pandemije.

Tagovi: Svjetska banka, ekonomija BiH, koronakriza
PROČITAJ I OVO
Prosječna neto plaća za srpanj 7.046 kuna
ZARADE
Prosječna neto plaća za srpanj 7.046 kuna
ZAGREB - Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za srpanj iznosila je 7.046 kuna, što je na godišnjoj razini nominalno više za 4,8 posto, a realno za 1,9 posto, objavio je u ponedjeljak Državni zavod za statistiku (DZS).
Marić: Dosad smo platili šest milijardi kuna veledrogerijama, ali ne vidimo smanjenje dugova
DUG BOLNICA
Marić: Dosad smo platili šest milijardi kuna veledrogerijama, ali ne vidimo smanjenje dugova
ZAGREB - Ministar financija Zdravko Marić komentirao je stanje nacionalne ekonomije. Mišljenja je da novo financijsko izvješće kreditnih agencija najbolje pokazuje situaciju u zemlji.
Plenković: Investicijski rejting potvrda dobre Vladine politike
REAKCIJE
Plenković: Investicijski rejting potvrda dobre Vladine politike
ZAGREB - Premijer Andrej Plenković objavio je u subotu da je potvrda investicijskog rejtinga Hrvatske i procjena gospodarskog rasta u ovoj godini od 6,5 posto, potvrda dobre Vladine politike koja je u razdoblju pandemije očuvala hrvatsku gospodarsku i financijsku stabilnost.
S&P potvrdio rejting Hrvatske i stabilne izglede
REJTING
S&P potvrdio rejting Hrvatske i stabilne izglede
ZAGREB - Agencija Standard & Poor's potvrdila je u petak rejting Hrvatske 'BBB-/A-3', uz stabilne izglede, istaknuvši da je oporavak gospodarstva zahvaljujući turizmu stvorio uvjete za smanjenje javnog duga u ovoj godini s rekordne razine u pandemijskoj 2020.
Plenković: Hrvatska uskoro dobiva više od 800 milijuna eura za NPOO
DOBRE VIJESTI
Plenković: Hrvatska uskoro dobiva više od 800 milijuna eura za NPOO
ATENA - Hrvatska će uskoro dobiti više od 800 milijuna eura za početak provedbe projekata iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), najavio je premijer Andrej Plenković nakon susreta s predsjednicom Europske komisije Ursule von der Leyen u petak u Ateni.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE