Švicarska vlada očekuje najveći pad BDP-a od 1975.

To je najveći pad švicarskog BDP-a od 1975., kada su tu zemlju pogodile posljedice naftne krize.

Očekuje se i rast stope nezaposlenosti na 3,8 posto, jer vanjska trgovina pati, osobna potrošnja se smanjuje, a kompanije tek izlaze iz mjera i obustava nametnutih im radi zaustavljanja širenje virusa covid-19.

Nova vladina prognoza ipak je poboljšanja u odnosu na pad BDP-a od 6,7 posto koji su ekonomisti švicarske vlade predvidjeli u travnju i povoljnija je od očekivanja za druge europske zemlje. OECD, naime, za Veliku Britaniju predviđa pad od 11,5 posto, Francusku 11,4, a Italiju 11,3 posto.

Švicarska vlada očekuje postupan oporavak tijekom druge polovice godine, pod uvjetom da se ne pojavi masivan drugi val bolesti, zajedno s ozbiljnim ograničenjima.

Za 2021. godine predviđa gospodarski rast od 4,9 posto, iako će nezaposlenost i dalje ostati visoka po švicarskim standardima, od 4,1 posto.

Švicarska vlada je na krizu odgovorila paketom poticaja vrijednim više od 60 milijardi franaka, što je blizu 10 posto nacionalnog BDP-a, a više od 15 milijardi švicarskih franaka za hitne zajmove također je podijeljeno za gotovo 130 tisuća tvrtki. Oko 1,9 milijuna ljudi ili 37 posto radne snage, zatražilo je državnu pomoć.

Švicarsko zatvaranje radi sprječavanja širenja covida bilo je blaže nego u drugim zemljama, dok je veliki farmaceutski sektor u zemlji i dalje uspješan.