GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Sve veće razlike u plaćama između Zagreba i ostatka Hrvatske

Sve veće razlike u plaćama između Zagreba i ostatka Hrvatske
PLAĆE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 03.01.2018 / 12:59
Autor: SEEbiz / Glas Slavonije
ZAGREB - Državni zavod za statistiku objavio je u utorak podatak o tome da je prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj u listopadu 2017. iznosila 6014 kuna. U usporedbi s listopadom 2016. plaća je veća za 5,1 posto.

Najviša prosječna mjesečna netoplaća po zaposlenom u pravnim osobama za listopad isplaćena je u zračnom prijevozu i to 10.706 kuna, dok su najnižu plaću, od 3589 kuna, dobili zaposleni u proizvodnji odjeće. Pozornost privlači podatak o visini plaće u Zagrebu, gdje je prosječna netoplaća zaposlenih u rujnu 2017. iznosila 6921 kunu i bila je 6,4 posto viša u odnosu na rujan 2016. U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću na razini Hrvatske, koja je za rujan iznosila 5958 kuna, prosječna je zagrebačka rujanska netoplaća bila viša gotovo za tisuću kuna, ili 16,2 posto.

Zbog visoke razine centraliziranosti zemlje zbog koje su u glavnom gradu smještena na samo tijela državne vlasti, za što i ima mnogo logike, nego i sjedišta velike većine državnih tvrtki, mnogih agencija i raznih javnih ustanova, Zagreb ima znatno više plaće od većine drugih dijelova zemlje.

Kolike su to razlike? Usporedili smo tako plaće po županijama iz kojih su vidljive te velike, iz godine u godinu sve veće razlike. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna isplaćena netoplaća u 2015. godini, a to je posljednja godina koja je točno statistički obrađena, u Zagrebu je iznosila 6626 kuna. Istovremeno je ta plaća u Osječko-baranjskoj županiji iznosila 5166 kuna, u Brodsko-posavskoj 4964, Vukovarsko-srijemskoj 4908, Požeško-slavonskoj 4875 i Virovitičko-podravskoj županiji 4667 kuna. U Zagrebu je, dakle, prosječna plaća gotovo 43 posto veća nego u Virovitičko-podravskoj županiji, koja među slavonskim županijama ima najniže prosječne plaće. No, da ne bude zabune, ovako velika razlika u plaćama nije izražena samo između Zagreba i slavonskih županija ili samo 150 kilometara udaljene Virovitice. Primjerice Varaždinska županija nikako se ne može nazvati siromašnom, naprotiv. Međutim, prosječna neto plaća u toj je županiji 4545 kuna, u Međimurskoj 4652, a u Krapinsko-zagorskoj 4887 kuna, piše Glas Slavonije.

Kada se pogledaju bruto iznosi prosječnih plaća u 2015. godini, razliku su još veće. Recimo prosječna bruto plaća u Zagrebu je 2015. iznosila 9742 kune i bila je za 50 ili više posto viša od prosječnih plaća u većini slavonskih županija. Zagrebačka plaća bila je za 1900 kuna viša od prosječne brutoplaće u Istarskoj ili Primorsko-goranskoj županiji. U Varaždinskoj županiji primjerice ta je plaća iznosila 6176 kuna. Prosječni Zagrepčanin imao je čak 57 posto veću plaću od prosječnog stanovnika Varaždinske županije.

Kakva se centralizacija Hrvatske događala u proteklih 25 godina može se vidjeti upravo po visinama neto plaća od 1994. godine. Prema podacima DZS-a, prosječna neto plaća u gradu Zagrebu 1994. iznosila je 1408 kuna. Istovremeno je u tada ratom poharanoj i djelomice okupiranoj Osječko-baranjskoj županiji taj prosjek iznosio 1159 kuna, približno kao i u ostale četiri slavonske županije. U Primorsko-goranskoj županiji prosječna je netoplaća tada iznosila slično kao zagrebačka - 1369 kuna, a u Istarskoj je s 1453 kune bila viša nego zagrebačka.

Prosječna zagrebačka neto plaća te 1994. godine bila je točno 106 kuna ili 7,5 posto viša od prosječne netoplaće u Hrvatskoj (1302 kune). Danas se ta razlika popela na 16,2 posto. Još bizarniji je podatak da je 1994. zagrebačka netoplaća bila za 6,3 posto viša od međimurske, županije koja nije stradala u ratu. Danas je ta razlika između netoplaća golemih 29,8 posto.

Od te 1994. do danas razlike u plaćama između glavnog grada i ostalih dijelova zemlje radikalno su povećavane. Zasluge za to treba pripisati isključivo političkim strukturama koje su suludo od Hrvatske stvarali - punoglavca. Zemlju u kojoj je sve što vrijedi odvučeno u glavni grad, dok je “provincija” ostajala u glibu iz kojega se trebala čupati vlastitim nejakim snagama. Iz gliba su se uspjele iščupati pojedine regije ili županije, ponajviše one u kojima se dogodio turizam. No, sve “provincije”, pa i one danas razvijene, bar po pitanju plaća, ipak su ostale daleko iza glavnog grada, ili “velike glave punoglavca”. Politička vodstva države, ako su već prema logici stvari sva državna tijela i mnoge druge institucije morale biti u glavnom gradu, nisu se nikada potrudila različitim mjerama potaknuti rasterećenje Zagreba i bar tu ekonomsku decentralizaciju glavnog grada. Nije li suludo da su u glavnom gradu i najvažnijem administrativnom i financijskom središtu zemlje i to doista u samom gradu smještene najveća mliječna industrija zemlje, najveća konditorska industrija, veliki proizvođač lijekova, najveća hrvatska metalska industrija...?

Nedavno je u svojoj kolumni u Lideru Miodrag Šajatović ironično promišljao o Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030., podsjetivši na ideju iz pjesme Hladnog piva da Hrvatska postane zemlja sretnih rentijera, odnosno da se možda svi preselimo u Zagreb, a sve ostale dijelove zemlje iznajmimo (rentamo), i od te rente živimo.
Postavlja se pitanje jesu li takve razlike u plaćama između pojedinih gradova ili regija uobičajene u drugim zemljama Europe?

Razlika svakako ima. Analizirali smo podatke o netoplaćama u pojedinim europskim gradovima koji su objavljeni na internetskoj stranici www.numbeo.com. Riječ je o velikoj svjetskoj bazi podataka koji pokazuju životne uvjete, troškove života, stambene pokazatelje, zdravstvenu zaštitu, promet, stopu kriminala i onečišćenja pojedinih gradova i zemalja svijeta. Treba se ipak ograditi i reći kako to nisu i službeni podaci o plaćama u gradovima koje uspoređujemo, ali sigurno mogu biti dobri pokazatelji.
Na toj ljestvici europskih gradova s najvećom prosječnom plaćom od 5385 eura vodeći je Zürich, ispred još četiri grada iz Švicarske. No, prosječna plaća između Züricha i petog Berna na ljestvici prilično se razlikuje. U Bernu je plaća 3475 eura, što je 1900 eura ili 35 posto manje od prosjeka u Zürichu.

Razlike u neto plaćama u pojedinim gradovima Norveške nisu tako velike. Najveća je plaća u Stavangeru - 3118 eura, trećem po veličini norveškom gradu. Slijedi glavni grad Oslo s prosječnom plaćom od 2877 eura, pa Trondheim s 2824 i naposljetku Bergen s prosječnom plaćom od 2506 eura. Norveška je svakako zemlja koja nam može biti uzor.

U Austriji s plaćom predvode gradovi Linz i Graz s 1913 i 1908 eura. U glavnom gradu Beču prosječna netoplaća je niža i iznosi 1872 eura. U Austriji su plaće ujednačene, i ta je zemlja Hrvatskoj stoljetni uzor. I Nizozemska ima relativno ujednačene plaće među svojim gradovima. Najviša je u Amsterdamu - 2509 eura. Eindhoven je na drugom mjestu s 2293 eura, zatim dolazi Utrecht s 2209, te Haag s 2167 eura.

Tagovi: neto plaća, plaća, zarada, Zagreb, Osječko-baranjska županija, Miodrag Šajatović
PROČITAJ I OVO
Marić: Rebalans i novi proračun imaju podršku koalicijskih partnera
PORUKE
Marić: Rebalans i novi proračun imaju podršku koalicijskih partnera
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u ponedjeljak da su koalicijskim partnerima predstavili zadnje brojke i podatke najavljenog rebalansa proračuna i onoga za sljedeću godinu te da Vlada ima njihovu podršku.
Marić: Ove godine manji pad proračunskih prihoda od originalno predviđenog
OTKRIĆA
Marić: Ove godine manji pad proračunskih prihoda od originalno predviđenog
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u ponedjeljak je izjavio da će ove godine pad proračunskih prihoda biti nešto manji od originalno predviđenog.
Poslovno ozračje u Njemačkoj pogoršano u listopadu
LOŠ TREND
Poslovno ozračje u Njemačkoj pogoršano u listopadu
BERLIN - Poslovno ozračje u Njemačkoj pogoršano je u listopadu prvi puta u šest mjeseci budući da poslovne čelnike sve više brine novi val zaraze covidom 19, objavio je u ponedjeljak ekonomski institut ifo.
Svetska banka novoj vladi Srbije preporučuje dva prioriteta
PREPORUKE
Svetska banka novoj vladi Srbije preporučuje dva prioriteta
BEOGRAD - Šef Kancelarije Svetske banke u Srbiji Stiven Ngdeva preporučio je dva prioriteta za novu vladu Srbije – konsolidaciju zdravstvenog sistema i nastavak reformi.
Ekonomija eurozone pala u listopadu, drugi koronaval pogodio sektor usluga
PAD
Ekonomija eurozone pala u listopadu, drugi koronaval pogodio sektor usluga
BRUXELLES - Gospodarstvo eurozone palo je u listopadu budući da je ubrzani rast u industriji nadjačalo naglo pogoršanje u sektoru usluga u uvjetima drugog vala pandemije koronavirusa, pokazalo je u petak istraživanje londonske kompanije Markit.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE