Strana ulaganja zaobilaze proizvodnju i kontinent

"U zadnje četiri godine bilježimo solidan rast stranih investicija po županijama, od 370 milijuna eura u 2016. do 1,2 milijarde u 2019., ali još uvijek smo daleko od pretkriznih godina i iznosa od 3,6 milijardi eura iz 2008. Nikako ne možemo biti zadovoljni strukturom stranih ulaganja jer su nedovoljno usmjerene na proizvodnju i greenfield projekte", rekao je Burilović.

Dodao je i da također zabrinjava i njihova neravnomjerna raspodjela jer, dodao je, većina stranog kapitala dolazi u Zagreb i naše razvijenije obalne županije, dok su ostali dijelovi zemlje praktički potpuno nezanimljivi međunarodnim investitorima.

Hrvatske županije su od 1993. do 2019. privukle 31,8 milijardi eura izravnih stranih ulaganja, a u tom iznosu daleko prednjači Grad Zagreb s više od 19 milijardi.

Iza Zagreba, ulagačima je najprivlačnije Istarska županija koja je od 1993. do danas primila 2,3 milijarde stranih ulaganja, zatim Splitsko-dalmatinska (2,2 milijarde), Primorsko-goranska (2 milijarde) i Zagrebačka županija (1,8 milijardi eura).

Strani kapital u potpunosti je zapostavio kontinentalni dio zemlje, tako je daleko najmanje investicija otišlo u Virovitičko-podravsku županiju, tek 19 milijuna eura, a slijede Požeško-slavonska s 50,7 milijuna, Sisačko-moslavačka s 52,3 milijuna te Bjelovarsko-bilogorska s 90 milijuna eura, toji u priopćenju.

Od 1993. do danas u Hrvatsku je najviše uložila Austrija (4,5 milijardi eura), zatim Nizozemska (4,1 milijarda), Njemačka (3,34 milijarde) i Italija (3,3 milijarde).

Uvjerljivo najviše direktnih stranih investicija otišlo je u financijski sektor (više od sedam milijardi eura), zatim u trgovinu (gotovo tri milijarde eura u trgovinu na veliku i gotovo dvije milijarde u trgovinu na malo), a međunarodnim ulagačima zanimljivi su i sektori poslovanja nekretninama (2,2 milijarde eura uloženo u poslovanje s nekretninama i još 2,1 milijarda kroz vlasnička ulaganja u nekretnine) te telekomunikacije (2 milijarde eura), stoji u priopćenju.