GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Standard hrvatskih građana raste, ali Slovenci su još daleko ispred

Standard hrvatskih građana raste, ali Slovenci su još daleko ispred
USPOREDBE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 09.04.2024 / 09:06
Autor: SEEbiz
ANALIZA - Prema najnovijem priopćenju Eurostata, prema paritetu kupovne moći (PPP) BDP-a po stanovniku, Hrvatska je 2023. dosegla 76% prosjeka EU, dok je Slovenija dosegla 91% prosjeka EU. U ovom pregledu detaljno ćemo prikazati rezultate drugih zemalja i njihovu usporedbu s tim regionalnim tržištima.

Nedavno je Eurostat, statistički ured EU-a, objavio najnovije izvješće o usporedbi BDP-a po stanovniku prema PPP-u između zemalja EU-a.

Postoji veliki nesrazmjer između bogatijih članica EU i manje bogatih zemalja, pišu analitičari Intercapitala. Zapravo, najbogatija zemlja u smislu PPP-a BDP-a po stanovniku u EU tijekom 2023. bio je Luksemburg, s 240 % prosjeka EU-a, a slijede ga Irska s 212 % i Nizozemska sa 130 %. S druge strane, najmanje bogata zemlja bila je Bugarska koja bilježi 64 posto prosjeka EU, zatim Grčka sa 67 posto i Latvija sa 71 posto.

Hrvatska se nalazi na 76% prosjeka EU, što je svrstava u donju skupinu zemalja, dok Slovenija ima 91% prosjeka EU, što je stavlja u sredinu EU.

Usporedimo li životni standard s 2019., vidljivo je da više od trećine zemalja bilježi pad životnog standarda, a najveći pad bilježi Luksemburg s -21 pp, Njemačka s -9 pp, i Austrija na -4 p.p. Ostali su ostali na niskoj do srednjoj jednoznamenkastoj razini smanjenja, ali se ipak smanjuju u razdoblju od 4 godine. S druge strane, vidimo da je, izuzmemo li Irsku, većina zemalja koje su zabilježila napredak u životnom standardu bile ispod prosjeka EU, što naravno ima smisla. To je zbog činjenice da razni fondovi EU najviše pomažu ovim državama da se približe prosjeku EU, jer su te zemlje neto primatelji sredstava iz fondova EU.

Gledajući same zemlje, Irska je zabilježila 22 boda. poboljšanje životnog standarda, a slijede Bugarska s 13 postotnih bodova, Rumunjska s 12 postotnih bodova i Hrvatska s 11 postotnih bodova. Drugim riječima, dok su mnoge bogatije zemlje bilježile spor ili nikakav rast BDP-a, zbog pandemije, a kasnije i inflacije, viših kamata i rata u Ukrajini, zemlje u razvoju uspjele su značajno smanjiti taj jaz.

U usporedbi s 2010., razlike su još izraženije. Irska je zabilježila rast od 81 p.p. u usporedbi s 2010., slijedi Litva s 26 postotnih bodova, Rumunjska s 25 postotnih bodova, Bugarska s 19 postotnih bodova. Hrvatska je na 15 bodova, a Slovenija na 6 bodova. S druge strane, Luksemburg je zabilježio 35 p.p. pad, Grčka bilježi 18 p.p., Švedska 11 p.p., dok Finska bilježi 10 p.p. smanjenje.

Postoji nekoliko točaka koje se mogu oduzeti iz ovih podataka. Prvo, isključujući Irsku koja je studija slučaja za sebe, najveća konvergencija s prosjekom EU-a dolazi iz nerazvijenih država članica EU-a. To je još točnije što uspoređujemo duže vremensko razdoblje. Drugo, zemlje koje obično bilježe pad, kao npr. u odnosu na 2010. su najbogatije zemlje, isključujući u ovom slučaju Grčku. Sama Grčka imala je puno problema tijekom posljednje financijske krize i dužničke krize eura kao što znamo, a kao rezultat toga došlo je do značajnog pada životnog standarda.

Osim Grčke, ukupni pad životnog standarda bilježe Luksemburg, Švedska, Finska i dr., no pogled na ove brojke može biti malo varljiv. Razlog tome je činjenica da se uspoređuje s prosjekom EU, koju također čine brže rastuće manje razvijene članice. Drugim riječima, kako te zemlje rastu, tako raste i prosjek EU.

S druge strane, razvijenije zemlje imaju sporiji, ali stabilniji rast BDP-a, a to se dodatno usporava što su one razvijenije. Kao takvi, jedini način da stvarno povećaju svoj GDP po stanovniku PPP je da zabilježe natprosječni rast BDP-a EU, a da bi zadržali svoju poziciju, morali bi zabilježiti isti rast BDP-a po stanovniku PPP-a u usporedbi s prosjekom EU . Nijedna od ovih stvari obično se ne događa, što dovodi do rekorda u razvijenijim zemljama

Tagovi: STANDARD, KUPOVNA MOĆ, EUROSTAT
PROČITAJ I OVO
Snažan rast prosječne plaće, ali...
ZARADE
Snažan rast prosječne plaće, ali...
ZAGREB - Prosječna neto plaća u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila je 1.326 eura, što je u odnosu na ožujak 2023. godine nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u utorak, koji pokazuju i da većina zaposlenih ima ispodprosječne plaće.
Vlada obećava veće plaće, kreditni rejting A i smanjenje javnog duga
PROGRAM
Vlada obećava veće plaće, kreditni rejting A i smanjenje javnog duga
ZAGREB - Danas je u ministarstvima izvršena primopredaja dužnosti te je vođenje ministarstva gospodarstva preuzeo novi ministar Ante Šušnjar iz Domovinskog pokreta.
Usluge i dalje glavni generator inflacije u Hrvatskoj
INFLACIJA
Usluge i dalje glavni generator inflacije u Hrvatskoj
ANALIZA - Državni zavod za statistiku u petak je objavio konačne podatke indeksa potrošačkih cijena za travanj. Uz rast za 0,7% u odnosu na ožujak, godišnja stopa rasta potrošačkih cijena iznosila je 3,7%. Najskromniji je to porast na godišnjoj razini od rujna 2021.
Produktivnost njemačkih radnika ne izgleda dobro
TRŽIŠTE RADA
Produktivnost njemačkih radnika ne izgleda dobro
BERLIN - Nijemci su dugo bili na glasu kao marljivi, odgovorni, pouzdani i produktivni. Kako stvari s radnim moralom izgledaju danas? Jesu li Nijemci ljeniji nego ranije i to unatoč nedostatku stručne radne snage?
Dug opće države narastao na gotovo 47 milijardi eura
ZADUŽENOST
Dug opće države narastao na gotovo 47 milijardi eura

ANALIZA - Krajem siječnja 2024. godine javni dug Republike Hrvatske iznosio je u apsolutnim iznosima 46,9 milijardi eura što je 0,1 mlrd. ili 0,3% više u odnosu na siječanj 2023.

@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE