Slovenski proračunski deficit oko 659 milijuna eura

Proračunski deficit uglavnom je rezultat epidemije covida-19 i mjera za ublažavanje njezinih posljedica, napisalo je Ministarstvo financija u najnovijem pregledu trendova javnih financija.

Ove godine, uz rast rashoda, gdje su najviše porasla sredstva za zaposlenike, subvencije, transferi stanovništvu i kućanstvu i ostali tekući domaći transferi, na deficit su utjecali padi prihoda, uglavnom zbog gubitka poreznih prihoda zbog mjere protiv krune.

Proračunski prihodi bili su niži uglavnom zbog manjih poreznih prihoda. S druge strane, neporezni prihodi bili su 102,1 posto veći, uglavnom zbog većih izvanrednih neporeznih prihoda ili novo zaduživanje.

Prilivi od poreznih prihoda dosegnuli su 1,32 milijarde eura i bili su 11,8 posto manji nego u isto vrijeme prošle godine. Porez na dohodak iznosio je 293,2 milijuna eura i bio je veći za 22,3 posto. Na rast je najviše utjecalo predujam poreza na dohodak na dohodak od zaposlenja, koji je bio veći za 45,2 milijuna eura i ponajviše je bio odraz većih isplata doplatka za rad u rizičnim uvjetima u neekonomskim sektorima.

Porez na dobit pravnih osoba iznosio je 126,4 milijuna eura i bio je niži za 9,4 posto. Zbog pada gospodarske aktivnosti u drugoj polovici prošle godine mnogi su se porezni obveznici prijavili za smanjenje predujmova, što se, između ostalog, odrazilo i na manjoj prodaji.

U okviru tekućih transfera za subvencije je predviđeno 231,1 milijuna eura. Oni su bili veći za 97,1 posto. Od toga je 86,7 milijuna eura bilo namijenjeno za naknadu plaće za privremeno čekanje na posao, a 11,8 milijuna eura kao interventnu mjeru za naknadu plaće nakon naložene karantene.

Za transfere pojedincima i kućanstvima dodijeljeno je 531,1 milijuna eura. 106,7 posto više.