Slovenija ne može bez strane radne snage, a učenje slovenskog i integracija znatno su brži za radnike iz zemalja bivše Jugoslavije. Više od 50 slovenskih poslodavaca, zajedno s predstavnicima slovenskog Zavoda za zapošljavanje, otputovalo je u Srbiju, gdje su se u utorak predstavili potencijalnim radnicima u Beogradu, a danas u Nišu, piše RTV Slovenije.
U Sloveniji se traži sve - zdravstvo, socijalna skrb, transport, ugostiteljstvo, proizvodnja, rekla je generalna direktorica Slovenskog zavoda za zapošljavanje Greta Metka Barbo Škerbinc. Pritom je istaknula pošteno zapošljavanje, bez posrednika, podizanje svijesti o pravima, plaćama, informiranosti o životu u Sloveniji jer ne žele zlostavljanje i iskorištavanje.
Srbija je po broju izdanih boravišnih i radnih dozvola na trećem mjestu među zemljama iz kojih dolaze strani radnici. Nina Dinić je, primjerice, prije godinu dana došla u Sloveniju iz Niša, položila ispit iz slovenskog jezika, a radi u ljubljanskom kliničkom centru, gdje je potrebno još 200 medicinskih sestara. U međuvremenu, na Balkanu također nedostaje radnika, a one koji žele u inozemstvo pozivaju i Austrija i Njemačka s većim plaćama.
Ako im Slovenija ne osigura uvjete za dolazak i ostanak, još više radnika morat će se naći u Indiji, Nepalu, Bangladešu i na Filipinima.
“Bojim se da će tada engleski postati osnovni jezik, što nije u redu ako živimo u Sloveniji”, rekla je Vesna Tadić iz ljubljanskog Kliničkog centra.
Pomogla bi brža procedura, ali ne da radnici daju otkaz u domovini i onda čekaju. “Sređivanje svih papira traje oko četiri mjeseca”, objašnjava Roman Tadina iz Termi Olimia.
"Time se potiču i drugi oblici, poput rada na crno, a radnici također odlaze u druge zemlje", upozorava glavni ravnatelj Zavoda za zapošljavanje.
Kako također kaže, primjer bi mogao biti zakon o poplavama, koji je omogućio strancima da ubrzano počnu raditi na otklanjanju posljedica, dok je postupak za sve dozvole još bio u tijeku.