Slovenski izvoz lani porastao 4,4%

Slovenija je lani imala vanjskotrgovinski deficit od 2,1 milijarde eura, pokrivenost uvoza izvozom bila je 96,4 posto. Porastao je samo izvoz u zemlje izvan EU, i to za 19,4 posto, a bez prerađivačkih djelatnosti porastao je za 3,3 posto na 10,1 milijardu eura.

Pritom je manji uvoz iz zemalja EU-a za 6,4 posto kompenzirao rast uvoza iz zemalja nečlanica, za 11,3 posto, a bez rafinerija, pao je i uvoz iz potonjih, i to za 12,4 posto na 9,3 milijarde eura.

U prvom tromjesečju statističari su detektirali rast vanjskotrgovinske razmjene, dok su u drugom tromjesečju vrijednosti već bile nešto niže nego u istom razdoblju 2022. U trećem tromjesečju bilježe pad uglavnom izvoza, jer su 10 posto manji u međugodišnjoj usporedbi, dok je uvoz manji 3,2 posto. U prošlom tromjesečju izvoz je ponovno porastao, za 5,8 posto, dok je uvoz smanjen za 1,3 posto, rezimirali su kolebanja u statističkom uredu.

Najznačajniji izvoz bili su medicinski i farmaceutski proizvodi, čija vrijednost iznosi oko trećine (34,0 posto) ukupnog izvoza. Slijede proizvodi iz skupina cestovna vozila (8,4 posto), električni strojevi, uređaji (6,7 posto), industrijski strojevi za opću uporabu (4,1 posto) te nafta i naftni derivati (3,7 posto).

Najvažnija izvozna tržišta bila su Švicarska, Njemačka, Italija, Hrvatska i Austrija. I vrijednosno najveći uvoz bio je iz Švicarske, zatim Kine, Njemačke, Italije i Austrije.

U međugodišnjoj usporedbi najviše je porastao izvoz u Švicarsku i uvoz iz Kine, dok je vrijednost uvoza iz Rusije znatno pala, točnije za više od 85 posto.

Najviše se uvoze organski kemijski proizvodi

Slovenija je najviše uvezla organske kemijske proizvode (19 posto vrijednosti uvoza), čija je vrijednost prema statističkim podacima gotovo udvostručena u odnosu na prethodnu godinu. Slijede medicinski i farmaceutski proizvodi (14,3 posto), cestovna vozila (osam posto), nafta i naftni derivati (6,1 posto) te električni strojevi i uređaji (5,2 posto).

U usporedbi s 2022. statističari ističu i pad vrijednosti trgovine energentima i sirovinama, budući da je najveći pad zabilježen u grupama proizvoda nafta i naftni derivati, električna energija, željezo i čelik te neželjezo metali. Na smanjenje vrijednosti robne razmjene utjecao je pad cijena ovih proizvoda na svjetskim tržištima, što pokazuje i kretanje indeksa uvoznih cijena.

Samo u prosincu Slovenija je izvezla robe u vrijednosti od 3,9 milijardi eura, što je 2,4 posto manje nego u prosincu 2022. Porasla je samo vrijednost izvoza u zemlje izvan EU-a, i to za 9,1 posto, bez prerade, ali i ona smanjena za 12,7 posto na 786,1 milijun eura.

U prošlom mjesecu zemlja je uvezla robe u vrijednosti od 3,8 milijardi eura, što je 15,6 posto manje nego u prosincu prethodne godine. Uvoz iz zemalja EU pao je za 14,7 posto, iz zemalja nečlanica za 16,9 posto, a bez rafinerija uvoz iz potonjih pao je za 32,1 posto na 646 milijuna eura.

Kao što je uobičajeno za sezonu, vrijednosti izvoza i uvoza u prosincu bile su niže od prosječnih mjesečnih vrijednosti godine, dodaju statističari. U promatranom mjesecu pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 101,5%, suficit u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je 57,6 milijuna eura.