GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Slovenski BDP u drugom kvartalu skočio 8,2%

Slovenski BDP u drugom kvartalu skočio 8,2%
SNAŽAN RAST
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 16.08.2022 / 16:24
Autor: SEEbiz
LJUBLJANA - Obujam bruto domaćeg proizvoda Slovenije u drugom je ovogodišnjem tromjesečju porastao za 8,2 posto na godišnjoj razini. Tome je pridonijela domaća i inozemna potražnja.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (Surs), na rast domaće potrošnje u tom je razdoblju najpovoljnije utjecala potrošnja kućanstava, dok je inozemna razmjena usluga.

U drugom tromjesečju domaća potrošnja porasla je za 8 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Tome je najviše pridonijela potrošnja kućanstava, koja je porasla za 10,6 posto.

Izvoz je porastao više od uvoza – izvoz za 8,7 posto, a uvoz za 8,5 posto. Doprinos vanjskotrgovinskog suficita rastu BDP-a ovaj je put bio pozitivan za 0,6 postotnih bodova.

U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine dodana vrijednost porasla je za 8,7 posto. Već treće tromjesečje zaredom rastu dodane vrijednosti najviše su pridonijele djelatnosti trgovine, prometa i ugostiteljstva, koje su, unatoč usporavanju, na međugodišnjoj razini porasle za 20,8 posto. U informacijskim i komunikacijskim djelatnostima međugodišnji rast iznosio je 13,7 posto, au stručnim, znanstvenim, tehničkim i drugim raznovrsnim poslovnim djelatnostima 12,4 posto. Rast dodane vrijednosti u prerađivačkim djelatnostima usporio je već peto tromjesečje zaredom, ali je ipak ostao pozitivan na međugodišnjoj razini i iznosio je 2,7 posto.

U Sloveniji je u tom razdoblju bilo zaposleno 1.080.000 ljudi, što je oko 36.000 ili 3,4 posto više nego u istom tromjesečju 2021. Najviše novih radnih mjesta bilo je u građevinarstvu, proizvodnji te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima.

Prema desezoniranim podacima korištenim za usporedbe u EU, gospodarski rast u drugom tromjesečju iznosio je 8,3% na godišnjoj, odnosno 0,9% na tromjesečnoj razini.

Gospodarska kretanja u skladu su s očekivanjima iz lipanjske prognoze, pokazuju najnoviji podaci Banke Slovenije. Pritom ističu da su s nastavkom ruske vojne agresije izgledi sve neizvjesniji, a očekivanja gospodarskog rasta u idućoj godini sve manja.

Gospodarski rast u Sloveniji za sada ostaje povoljniji od prosjeka europodručja, gdje je kvartalni rast BDP-a, prema prvim procjenama, iznosio 0,7 posto (u Sloveniji 0,9 posto), a na godišnjoj razini četiri posto (u Sloveniji, prema desezonirani podaci, 8,3 posto).

Prema Banki Slovenije, povoljni uvjeti za rast osobne potrošnje održavaju se uz nastavak pada broja registriranih nezaposlenih te rast plaća i ostalih primanja kućanstava. Povoljan je bio i početak ovogodišnje ljetne turističke sezone, budući da je u lipnju ostvareno gotovo petinu više noćenja nego u lipnju 2019., ponajviše zahvaljujući domaćim gostima.

Agregatna proizvodnja u prerađivačkoj industriji nastavlja rasti prema mjesečnim podacima, ali očekivano manje intenzivno nego prošle godine kada se gospodarstvo otvorilo nakon povlačenja mjera vezanih za ograničavanje širenja koronavirusa. Na to utječe i činjenica da se trećina prerađivačkih djelatnosti suočila s međugodišnjim padom proizvodnje u drugom tromjesečju zbog izazovnih uvjeta u međunarodnom okruženju, navode i oni.

Ured Republike Slovenije za makroekonomske analize i razvoj (Umar) komentirao je najnovije podatke zaključkom da je rast ostao visok čak i zbog niže prošlogodišnje osnovice. Iz ureda navode da je na povoljnu gospodarsku aktivnost u drugom tromjesečju najviše utjecao rast izvoza usluga, dok je međugodišnji rast robnog izvoza i proizvodnih djelatnosti dodatno ublažen zbog visoke neizvjesnosti. Pozitivan doprinos kretanja zaliha također je bio visok.

Pritom ističu da dostupni podaci za početak trećeg tromjesečja pokazuju da je u srpnju nastavljen trend pada povjerenja u gospodarstvu, posebice potrošača iu prerađivačkim djelatnostima. Povjerenje je palo ispod višegodišnjeg prosjeka, što, prema uredu, ukazuje na usporavanje aktivnosti.

Povjerenje potrošača čak je palo na najnižu razinu od početka epidemije covida-19, što Umar povezuje sa slabljenjem kupovne moći kućanstava zbog rasta cijena. Na nisko povjerenje u proizvodnji i dalje utječu uska grla u opskrbi sirovinama, rast cijena sirovina i energenata te negativni učinci rusko-ukrajinskog rata.

Prognoze za drugu polovicu godine tako se pogoršavaju.

“U nadolazećim mjesecima na gospodarska kretanja u Sloveniji i europskom prostoru presudno će utjecati velika neizvjesnost vezana uz tijek rata u Ukrajini i odgovor gospodarstava i političara na potencijalne probleme u opskrbi energentima i ublažavanje inflacije. Uz to su povezani rizici dugotrajnije visoke inflacije, posebice u vezi s visokim cijenama energenata i hrane te zaoštravanjem monetarne politike", napisala je zamjenica ravnatelja Umara Alenka Kajzer.

Ured za ovu godinu predviđa rast od 4,2 posto,

Tagovi: slovenska ekonomija, slovenski BDP, Banka Slovenije
PROČITAJ I OVO
MMF: Rat je izazvao najveću krizu hrane u svijetu od 2008.
HRANA
MMF: Rat je izazvao najveću krizu hrane u svijetu od 2008.
WASHINGTON - Rat u Ukrajini poremetio je isporuke žitarica i gnojiva, izazvavši najgoru krizu sigurnosti hrane od globalne financijske krize 2007. i 2008., objavio je Međunarodni monetarni fond.
Maloprodaja u Hrvatskoj pala prvi put nakon 18 mjeseci
POTROŠNJA
Maloprodaja u Hrvatskoj pala prvi put nakon 18 mjeseci
ANALIZA - U Hrvatskoj je u kolovozu potrošnja u maloprodaji oslabila 0,2 posto na godišnjoj razini, što je njezin prvi pad nakon 18 mjeseci rasta, a posljedica je, među ostalim, visoke inflacije.
Britanska ekonomija ipak blago porasla u drugom kvartalu
BLAGI RAST
Britanska ekonomija ipak blago porasla u drugom kvartalu
LONDON - Britansko gospodarstvo blago je poraslo u drugom tromjesečju, objavio je u petak statistički ured ONS, revidiravši prethodnu procjenu koja je pokazivala skroman pad aktivnosti.
Nezaposlenost u EU, eurozoni i Hrvatskoj nepromijenjena u kolovozu -
TRŽIŠTE RADA
Nezaposlenost u EU, eurozoni i Hrvatskoj nepromijenjena u kolovozu -
BRUXELLES - Stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji, eurozoni i Hrvatskoj u kolovozu je ostala nepromijenjena u odnosu na srpanj, pokazalo je u petak izvješće Eurostata.
Hoće li recesija u Europi dodatno popularizirati rad na daljinu?
RAD NA DALJINU
Hoće li recesija u Europi dodatno popularizirati rad na daljinu?
ZAGREB - Energetska kriza koja bi ovu zimu mogla učiniti izazovnom u Europi definitivno će dovesti do promjena u radu gospodarskih subjekata, koji će pokušati smanjiti svoje troškove poslovanja na različite načine, uključujući i korištenje rada na daljinu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE