Slovenska inflacija iznad prosjeka eurozone, ali ispod prosjeka EU

Godišnja inflacija u veljači bila je 0,1 postotni bod niža nego u siječnju, kako u europodručju, tako i u cijeloj Uniji, no i dalje ostaje znatno iznad srednjoročnog cilja od dva posto, pod kojim stabilnost cijena razumijeva Europska središnja banka (ECB).

Dok ukupna mjerena inflacija polako popušta posljednjih mjeseci kako pritisak zbog skupe energije jenjava, Vijeće ECB-a ponajviše brine rast temeljne inflacije, odnosno one koja isključuje cijene energije i hrane. To je u stalnom porastu te je u veljači u zemljama s eurom doseglo 5,6 posto.

Dok je međugodišnji rast cijena energije naglo smanjen i u veljači u europodručju dosegao 13,7 posto nakon više od 40 posto prošle jeseni, rast cijena hrane nastavlja jačati. U veljači je bila na 15 posto. U veljači su inflaciji u eurozoni najviše doprinijele cijene hrane i pića. Usluge su bile sljedeće, energija je došla na kraju.

U usporedbi po zemljama, najniža godišnja inflacija u EU, Eurostat za usporedbu koristi harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP), u veljači je zabilježena u Luksemburgu (4,8 posto). Slijede Belgija (5,4 posto), Španjolska (6,0 posto) i Grčka (6,5 posto).

U međuvremenu je godišnja inflacija bila najveća u veljači u Mađarskoj. U istočnom susjedu Slovenije dosegla je 25,8 posto. Slijedi Latvija s 20,1 posto, Češka s 18,4 posto, Estonija sa 17,8 posto te Poljska i Litva sa 17,2 posto.

Slovenija je s 9,4 posto bila 0,9 postotnih bodova iznad prosjeka eurozone i 0,5 postotnih bodova ispod prosjeka EU. S inflacijom od 9,3 posto i 9,7 posto društvo su joj pravile Njemačka i Švedska.