Slovenija u šest godina od privatizacije uprihodila milijardu eura

Veći dio tog iznosa predstavlja nedavna prodaja većinskog udjela u NLB-u, a među boljim godinama bile su 2014. i 2016. kad je prodano nekoliko većih tvrtki. Među ostalima, tada su prodani Helios, Aerodrom Ljubljana, Cimos i Nova kreditna banka Maribor.. 

Uporaba privatizacijskog novca precizno je uređena zakonom. Sve do travnja 2014. kad je stupio na snagu zakon o Slovenskom državnom holdingu, kupoprodajni iznosi su se u cijelosti izdvajali za otplatu duga. Otad se 90 posto kupoprodajnih iznosa slijeva u državni proračun i raspordjeljuje za otplatu dugova u skladu sa zakonom o javnim financijama, dok je za preostalih 10 posto iznosa otvoren posebni račun u Ministarstvu financija. Tamo čeka na uspostavi neovisnog demgrafskog rezervnog fonda u kojeg će se preoblikovati Kad (Kapitalska družba).

Državni dug je na kraju prošle godine iznosio 31,8 milijardi eura, no zbog ekonomskog rasta kojeg Slovenija bilježi posljednjih godina, pada njegov udjel u BDP-u. Na kraju prošle godine taj je udjel iznosio 74,1 posto BDP-a.