Slovenija pogoršala transparentnost proračunskog procesa

Procjene su se pogoršale u sve tri kategorije u usporedbi s 2021., prema Anketi o otvorenom proračunu International Budget Partnershipa.

Slovenija je prošle godine u kategoriji proračunske transparentnosti osvojila 64 od 100 bodova, a 2021. 66 bodova. U usporedbi sa zemljama šire regije, lani su bolje prošle Njemačka i Italija (76 bodova) te Hrvatska (67 bodova), a lošije Srbija (51 bod) i Mađarska (22 boda). Globalni prosjek dosegao je 45 bodova, dok je prosjek zemalja Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) dosegao 67 bodova, objavio je Transparency International Slovenia, koji je koordinirao istraživanje za Sloveniju.

Ova kategorija mjeri pristup javnosti informacijama o tome kako vlasti stječu i troše javna sredstva. Rezultat od 61 ili više bodova znači da je vjerojatnije da će zemlja objaviti dovoljno materijala za argumentiranu javnu raspravu o proračunu, objasnili su.

Preporuke za Sloveniju su da treba na vrijeme objaviti preliminarni proračun proračuna i poboljšati integritet proračuna građana uključivanjem nekih informacija, te da proces pripreme proračuna treba biti inkluzivniji, napisala je nevladina organizacija.

Država se najbolje pokazala u području vanjske kontrole izvršenja proračuna, gdje je dobila 78 od 100 bodova. Za zakonodavni nadzor dobio je 75 bodova, a za reviziju 83 boda, što prema Transparency Internationalu Slovenije govori o kvalitetnom radu parlamenta i Revizorskog suda. U odnosu na 2021. godinu, kada su dosegli 81 i 89 bodova, sniženo. U Sloveniji na ovom području djeluje i fiskalno vijeće, ali u istraživanju nisu obuhvaćeni pokazatelji neovisnih fiskalnih tijela. Globalni prosjek je za zakonodavne ili revizijska kontrola inače dosegla 45 ili. 62 boda.

Država je najlošije prošla u području sudjelovanja javnosti u procesu pripreme proračunskih dokumenata. U odnosu na prethodno istraživanje izgubila je dva boda, a lani je dobila devet od 100 bodova. Globalni prosjek dosegao je 15 bodova, OECD prosjek 24 boda. Primjerice, Njemačka i Hrvatska osvojile su 17 bodova, Italija 15 bodova. Kako bi se stanje popravilo, nevladina udruga je izradila nekoliko prijedloga za Ministarstvo financija, Sabor i Revizijski sud.

Istraživanje se temelji na upitniku koji je u svakoj zemlji ispunio neovisni proračunski promatrač, za Sloveniju Transparency International Slovenia - Društvo za integritet. Kako je rekla Maruša Babnik, glavna tajnica Transparency International Slovenije, Slovenija je prošle godine u kategoriji proračunske transparentnosti zabilježila najlošiji plasman do sada, jer je sa 74 boda u 2012. skočila na 64 boda u 2023. "Slovenija je ostvarila nešto lošiji plasman rezultat sa skromnim globalnim rastom", dodala je.

Kako primjećuju u Transparency Internationalu Slovenije, javni pristup građanskim proračunima alarmantno se smanjio prošle godine. "Prvi put od 2017., manji broj vlada stavio je na raspolaganje javnosti međuizvješća o izvršenju proračuna", napisali su, dodajući da je istraživanje također otkrilo da je zakonodavni nadzor nastavio opadati diljem svijeta nakon pandemije Covid-19.

“Nekoliko zemalja dokazuje da je napredak moguć ako postoji politička volja. Vlade mogu vratiti povjerenje javnosti u svoju sposobnost ispunjavanja svojih obveza ako otvore proračunski proces za značajno sudjelovanje. Nadamo se da će još više zemalja hrabro otvoriti svoj proračunski proces, omogućiti veće sudjelovanje javnosti i tako osigurati da vrijedna javna sredstva stignu do onih kojima su najpotrebnija“, rekao je David Robins, voditelj istraživanja.