Slovenija imala drugi najveći pad industrijske proizvodnje u EU

U srpnju je obujam industrijske proizvodnje u eurozoni iu EU smanjen, i to u oba područja za 1,3 posto.

Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju u kolovozu je u eurozoni porasla za 1,2 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,5 posto, a investicijskih proizvoda za 0,3 posto. Obujam proizvodnje intermedijarnih proizvoda manji je za 0,3 posto, a energenata za 0,9 posto.

U EU je također porasla proizvodnja trajnih proizvoda široke potrošnje za 1,2 posto. Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju veća je za 0,7 posto, a investicijskih proizvoda za 0,1 posto. Proizvodnja intermedijarnih proizvoda manja je za 0,2 posto, a energenata za 0,5 posto.

Među članicama za koje je Eurostat imao podatke, obujam industrijske proizvodnje najviše je porastao u Irskoj, za 6,1 posto. Slijede Slovačka (+4,5 posto) i Litva (+3,7 posto). Najveći mjesečni pad zabilježen je u Mađarskoj (-2,4 posto), Hrvatskoj (-2,2 posto) i Belgiji (-1,8 posto).

U međugodišnjoj usporedbi obujam industrijske proizvodnje u zemljama s eurom u kolovozu je smanjen za 5,1 posto, au EU za 4,4 posto.

U kolovozu je u europodručju proizvodnja trajnih potrošnih dobara pala za 7,2 posto, investicijskih dobara za 7,0 posto, energije za 6,3 posto, dobara za intermedijarnu uporabu za 5,2 posto te netrajnih dobara za 1,4 posto.

U EU proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju smanjena je za 7,3 posto, energije za 6,7 posto, dobara za intermedijarnu uporabu za 5,5 posto, investicijskih dobara za 5,2 posto, dok je proizvodnja netrajnih vrsta dobara stabilna.

Među članicama najveći međugodišnji pad industrijske proizvodnje zabilježen je u Irskoj (-27,3 posto), Sloveniji (-12,3 posto) i Estoniji (-11,9 posto). Međugodišnji rast industrijske proizvodnje bio je najveći u Slovačkoj (+4,7 posto), Danskoj (+3,5 posto) i Malti (+3 posto).