Slovenija: Drugi val epidemije dosad koštao 520 milijuna eura

Kako je izviješteno, prosječna procjena izgubljene dodane vrijednosti od kraja rujna do kraja studenog iznosi 520 milijuna eura.

Prema riječima Bojana Ivanca, glavnog ekonomista u Gospodarskoj komori, koristili su pretpostavku da će se restriktivne mjere u istoj mjeri proširiti do kraja godine. U ovom bi slučaju bruto domaći proizvod (BDP) pao za 6,5 posto na godišnjoj razini u posljednjem tromjesečju.

"Ako bi se usvojio širi skup ograničenja, koji bi paralizirali šire gospodarstvo, uključujući industriju i građevinarstvo, za 14 dana izgubilo bi se 700 milijuna dodane vrijednosti. Treba imati na umu da bi pola izgubljene dodane vrijednosti kasnije moglo povratiti veći intenzitet poslovanja u kasnijem razdoblju", ustvrdio je.

Očekivani skok slovenskog BDP-a u trećem tromjesečju bio je znatno iznad očekivanja. Usporedba međugodišnjih trendova pokazuje da je slovenski BDP pao za 1,7, odnosno 1,6 postotnih bodova više nego u prosjeku EU-a u prvom, odnosno drugom tromjesečju, dok je ta promjena bila povoljnija u Sloveniji u trećem tromjesečju, naime pad u Sloveniji bio je niži za 1,5 postotnih bodova.

Prema Ivanec, vrlo važan podatak vezan za BDP je trošak za naknade zaposlenicima, što predstavlja polovicu BDP-a. U trećem su tromjesečju nominalno bili viši za 1,3 posto u Sloveniji i 0,9 posto u europodručju.

Međugodišnje cijene hrane i pića u Sloveniji porasle su za 1,2 postotna boda brže nego u europodručju, dok su cijene alkohola i duhana porasle za 0,5 postotnih bodova brže. Cijene tekstila i obuće u Sloveniji su pale više (-2,1 posto) nego u eurozoni (-0,5 posto).

Također su postojale velike razlike u cijenama u prometu i komunikacijama. Cijene u kategoriji prijevoza u Sloveniji pale su puno brže (-8,3 posto) nego u europodručju (-3,5 posto), uglavnom zbog veće upotrebe tekućih goriva u osobnom prijevozu u Sloveniji, kao i nižih trošarina na goriva. S druge strane, cijene komunikacijskih usluga krenule su u suprotnom smjeru.

Ivanc je također procijenio da će se cijene mjerene indeksom HICP-a u Sloveniji u 2020. godini u prosjeku smanjiti za 0,3 posto. Indeks potrošačkih cijena, kojim se mjeri potrošnja slovenskih kućanstava, uključujući i potrošnju u inozemstvu, pasti će nešto manje, za 0,1 posto.