Slabu potražnju iz Italije i Njemačke teško je nadoknaditi

U odnosu na isto razdoblje lani, izvoz je u pet mjeseci povećan 6,3 posto, a na razini pola godine stopa rasta je usporena na 2,8 posto. Istodobno je smanjen i uvoz robe iz inozemstva, u prvih šest mjeseci pad je iznosio 0,3 posto, dok je u pet mjeseci još uvijek rastao po stopi od 1,7 posto.

Tako je vanjskotrgovinski defi cit u prvih šest mjeseci iznosio 8,3 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 58,1 posto (u isto vrijeme lani iznosila je 56,4 posto). Skok industrije pića Izvoz u zemlje Europske unije rastao je i nešto sporije od prosjeka, 2,1 posto u prvih pola godine.

To i nije neočekivano imajući u vidu teškoće s kojima se suočavaju glavni hrvatski vanjskotrgovinski partneri, Italija i Njemačka. Dostupni podaci za pet mjeseci pokazuju da je izvoz u Italiju pao 4,7 posto, dok je u Njemačku povećan za skromnih 3,3 posto. U istom razdoblju, nešto su bolje brojke u slučaju trećeg najvažnijeg vanjskotrgovinskog partnera, susjedne Slovenije.

Vrijednost prodane robe u toj zemlji povećana je 11,3 posto, na 1,09 milijardi eura, što je gotovo na istoj razini vrijednosti izvoza u Italiju i Njemačku (1,14 i 1,17 milijardi eura). Gubitak na tržištima EU dijelom je kompenziran u zemljama Cefte s rastom od 8,3 posto, a prevode izvoznici na tržište Srbije, uz skok od 24,4 posto, na 558 milijuna eura.

Od djelatnosti koje su se tijekom pet mjeseci dobro držale izdvajaju se "ostala prijevozna sredstva", odnosno brodogradnja s rastom od 122 posto, izvoz pića povećan je čak 50 posto, duhana 38 posto, odjeće 31 posto, a prehrambenih proizvoda 19 posto.

Sudeći po ekonomskim trendovima u Njemačkoj i Italiji, u nastavku godine teško je očekivati poboljšanje okolnosti za hrvatske izvoznike, piše novinarka Jutarnjeg lista Marina Klepo.