Sirovina nema, opskrbni lanci zagušeni

Audi nije iznimka. 83 posto tvrtki iz raznih gospodarskih grana žali se na nestašicu ili poskupljenje sirovina, dijelova i robe. To proizlazi iz ankete Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK) provedene u 3.000 njemačkih tvrtki u zemlji i inozemstvu.

Najteže su pogođeni industrija i trgovina na malo. S problemima se susreće više od 90 posto poduzeća, primjerice iz metalne, automobilske ili kemijske industrije. U građevinarstvu čak 94 posto poduzetnika izvještava o nestašici materijala. Pored sirovina poput čelika, aluminija, bakra i drveta vlada i nestašica elektronskih komponenti, poluvodiča i tekstila.

Kao razlog problema u isporuci u anketi se na prvom mjestu navodi rast potražnje uz premale proizvodne kapacitete (70 posto) te poteškoće u transportu (53 posto). Kod transporta su posebni problem nedostatak kontejnera (76 posto) te premali kapaciteti na teretnim brodovima (74 posto), na cestama i prugama (27 posto) i u zračnom prometu (24 posto).

Glavni uzrok problema je pandemija koronavirusa. Ona je širom svijeta usporila proizvodnju, pa time i transport. Luke su bile zatvorene, brodovi usidreni, a zbog smanjene potražnje je proizvedeno oko 50 posto manje kontejnera. Kada je transport sirovina i robe napokon ponovo krenuo, nije bilo moguće uhvatiti prijašnji tempo. Logistiku su usporili nedostatak osoblja, strože korona-mjere u lukama i prije svega nedostatak kontejnera.

„Dodatni smrtni udarac bilo je zatvaranje Sueskog kanala", kaže Jens Hildebrandt, šef njemačke Inozemne trgovinske komore u Kini. Teretni brod Ever Given s 18.300 kontejnera je krajem ožujka šest dana blokirao kanal. Za to vrijeme su svi drugi brodovi na toj ruti morali čekati. Za potpuno normaliziranje prometa bilo je potrebno više od 100 dana.

U međuvremenu su u Kini ponovo djelomice ili potpuno zatvarane luke, među njima i Shenzhen-Yantian, četvrta kontejnerska luka po veličini na svijetu. „Stručnjaci polaze od toga da će uklanjanje posljedica samo u tom slučaju, računajući od srpnja, trajati najmanje tri mjeseca", objašnjava Jens Hildebrandt.

Prema ispitivanju koje je proveo DIHK, samo petina tvrtki računa s time da će se situacija poboljšati do kraja godine. 53 posto ispitanika očekuje poboljšanje tek od 2022. godine. Četvrtina njih ne može ocijeniti kada bi se isporuka ili cijene mogli normalizirati. „Tu trenutačno vidimo veliku nesigurnost", komentira Volker Treier iz DIHK.

U anketi je 42 posto tvrtki navelo da ne mogu obraditi sve postojeće narudžbe, a 17 posto njih već mora odbiti nove poslove. Kod 43 posto firmi aktualna je situacija dovela do smanjenja prihoda. „Sada se koči gospodarski polet", upozorava Treier. On predviđa da se s dostizanjem njemačke gospodarske snage, kakva je bila prije korona-krize, „ako sve dobro prođe", ne može računati prije sredine iduće godine.

Volker Treier se osvrnuo i na stanje u Afganistanu. Izvijestio je da je bilo pojedinačnih upita njemačkih poduzeća koja žele zračnim putem evakuirati svoje afganistanske suradnike. „To nije masa ljudi, ali ima ih. Mi pokušavamo preko Kriznog centra njemačkog Ministarstva vanjskih poslova izvući i te ljude."

DIHK računa s time da će sada trgovina s Afganistanom biti obustavljena. No njemačko-afganistanski gospodarski odnosi ionako nisu bili na visokoj razini. Prošle godine je iz Njemačke u Afganistan izvezeno robe u vrijednosti od 70 milijuna eura, posebno vozila i automobilskih dijelova, strojeva i hrane.