Šaravanja: Hrvatskoj je u interesu da cijela regija uđe u Europsku uniju

Od ulaska u Europsku uniju robni izvoz nam se udvostručio, zaduženost poduzeća i stanovništva značajno je pala, kronični deficiti na tekućem računu platne bilance postali su održivi suficiti, udio javnog duga u BDP-u pada, za to vrijeme otvoreno je 200.000 novih radnih mjesta, uglavnom u privatnom sektoru. Hrvatsko gospodarstvo danas je integriranije u europsko, što ga čini otpornijim na šokove, kaže Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore, u intervjuu za listopadsko izdanje magazina Biznis.rs.

S druge strane, smatra da je regija više izložena nepovoljnim međunarodnim gospodarskim kretanjima u odnosu na Hrvatsku.

- Van EU je jednostavno teže. Pristup zajedničkom tržištu nije na istoj razini, a o europskim mehanizmima za ublažavanje posljedica krize da i ne govorimo. Drago mi je da makroekonomske neravnoteže u Srbiji nisu ni blizu tako izražene kao 2008. Tada je dinar devalvirao sa 79 za jedan euro na 100 tijekom četvrtog tromjesečja, što je znatno smanjilo kupovnu moć građana, potaknulo inflaciju i produbilo krizu. Rizik od sličnog scenarija danas je manji, što se zapravo najbolje vidi po relativno umjerenom rastu kamata Narodne banke Srbije u odnosu na, primjerice, vašu susjedu Rumunjsku.

Šaravanja očekuje da će prosječni rast cijena na malo u Hrvatskoj u 2022. biti između devet i deset posto, no procjenjuje da će godišnja stopa inflacije na kraju godine biti dvoznamenkasta. Očekuje nešto višu stopu inflacije u regiji jer su ponderi hrane i energenata veći u odnosu na Hrvatsku.

- Uvjeren sam da će 2023. godine stope inflacije biti niže u odnosu na ovu godinu. S obzirom na to koliko su cijene porasle, one bi iduće godine morale ponovno značajno porasti (na znatno višim razinama) kako bi se postigle jednake stope inflacije. Budući da su valute onih zemalja u regiji koje ne koriste euro stabilne, uvezena inflacija slična onoj u Jugoslaviji osamdesetih nije realna. Također, rekao bih da je utjecaj potražnje na inflacijska kretanja pomalo podcijenjen dok, primjerice, poput meksičke sapunice pratimo visoke stope inflacije iz mjeseca u mjesec. Kako u 2023. očekujem značajno niže stope rasta, mislim da će utjecaj slabije potražnje na inflaciju biti vidljiviji iduće godine.

Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore ocjenjuje da je uvođenje eura od 1. siječnja 2023. čisti plus za Hrvatsku. Kako kaže, "tajming nije mogao biti bolji".

Kad je riječ o regionalnoj suradnji u gospodarstvu, Goran Šaravanja smatra kako se u regiji odvija gospodarski, pa i geopolitički eksperiment, "u smislu da je službeni Beograd stao na stranu Rusije i razvio čvrste odnose s Kinom, dok je ostatak regije uz Ukrajinu i jasnije teži pridruživanju Europskoj uniji". Prema njegovim riječima, prednost za sve u regiji je što imaju primjere Slovenije i Hrvatske koje su pokazale što treba učiniti za ulazak u EU.

- No, ne bojim se za regionalnu suradnju. Ne postoji ekonomska teorija robne razmjene u kojoj geografska blizina ne igra ključnu ulogu u određivanju obujma međusobne trgovine. O tome svjedoči i rast robne razmjene između Hrvatske i Srbije, koja se udvostručila u posljednjih deset godina, odnosno u vrijeme kada je Hrvatska već ušla u EU.

U interesu je Hrvatske ubrzati integracijske procese i pridružiti cijelu regiju Europskoj uniji. Iako živimo u trenutku u kojem se čini da se podižu neke nove željezne zavjese i obnavljaju stare blokovske podjele, sloboda protoka ideja, ljudi i dobara uvijek je bolja opcija, što je povijest više puta pokazala. Na kraju, bez obzira na izazove i različite poglede, treba razvijati suradnju i gospodarsku razmjenu, što je u interesu svih zemalja u regiji – zaključuje u razgovoru za Biznis.rs Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK.