GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Rastuće socijalne nejednakosti u Hrvatskoj

Rastuće socijalne nejednakosti u Hrvatskoj
ZARADE I IMOVINA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 28.04.2018 / 11:51
Autor: SEEbiz / Jutarnji list
ZAGREB - Petina najbolje plaćenih Hrvata zarađuje čak pet puta više od petine onih s najmanjim primanjima. Zabrinjavajući je to podatak kojeg su euro-statističari objavili u sklopu analize o dohodovnoj nejednakosti u EU, a koji možda i najbolje oslikavaju promjene koje su se u hrvatskom društvu dogodile u više od dva i pol desetljeća tranzicije.

Prema tim podacima, koji se bave nejednakošću u primanjima u 2016. godini, Hrvatska se po dohodovnoj nejednakosti našla u sredini ljestvice EU-a i vrlo blizu Unijina prosjeka. Naime, petina najbolje plaćenih u EU 2016. je imala 5,2 puta veća primanja od petine onih koji su po prihodima na dnu društvene ljestvice.

Ovdje se, naravno, radi o uprosječenim primanjima za pojedine dohodovne skupine jer su pojedinačne razlike u dohocima daleko veće. No, stručnjaci tvrde da je stvaran socijalni jaz u Hrvatskoj vjerojatno i gori od onoga kojeg iskazuje euro-statistika. Naime, podaci koje Eurostat uzima u obzir su oni koji su službeno objavljeni, što znači da obuhvaćaju uglavnom plaće, mirovine i socijalne transfere. No, stvarno bogatstvo, upozorava Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, leži u drugim oblicima imovine, poput nekretnina, nasljedstva ili vrijednosnih papira, o kojima je statistika u nas, kao i u drugim zemljama u tranziciji, blago rečeno, manjkava.

- Kod nas postoje i vrlo bogati ljudi koji su prijavljeni na minimalac ili na malu plaću, dok istodobno imaju veliku imovinu. U nas je izražen taj nesrazmjer između dohodaka i imovine. I dok je jaz u dohocima još donekle razumljiv, s obzirom da živimo u kapitalizmu, te ne očekujem da će se dalje značajnije povećavati, bojim se da će nesrazmjer u imovini nastaviti rasti - upozorava Lovrinčević za Jutarnji list.

I Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, uvjeren je da su stvarne razlike u primanjima i bogatstvu u Hrvatskoj veće od onih koje iskazuju Eurostatovi podaci. Razlog tome Sever vidi u tome što mnoga primanja statistika ni ne registrira.

- Što je s bonusima, dividendama i sličnim primanjima? Dohodak najbolje plaćenih ne čini samo njihova službeno iskazana plaća, koja je, sama po sebi, velika - poručuje Sever.

Kada je riječ o visini primanja, Sever u onu prvu, najbolje plaćenu skupinu ubraja prije svega menadžere, kao i zaposlenike u pojedinim sektorima, poput IT-a i financija. Na suprotnoj strani socijalne ljestvice su, kaže, radnici koji rade u slabo plaćenim djelatnostima, kao što su drvna, tekstilna i kožarska industrija, te zaštitarske službe. U istu bismo kategoriju donedavna mogli ubrojiti i radnike u turističkim i ugostiteljskim zanimanjima, no to su sektori u kojima, zbog nedostatka radne snage izazvanog masovnim egzodusom, plaće sada rastu.

No, zato u kategoriju građana s najmanjim primanjima svakako ulazi najveći dio umirovljenika, kao i mnogi radnici koji rade na studentske ugovore, te agencijski radnici. Konačno, u tu kategoriju ulaze i radnici koji se zapošljavaju samo na određeno vrijeme.

- Perspektiva je loša, što je dugoročno loše i za društvo u cjelini. Mala i nesigurna primanja znače i manju potrošnju, a posljedica toga je i manji BDP - ističe Sever.

Lovrinčević, pak, ukazuje na to da Hrvatska ima velik javni sektor, u kojem su primanja uglavnom dobra. S druge strane, dodaje, u privatnom su sektoru plaće manje, a mnogi su u tom sektoru prijavljeni samo na minimalac.

Ipak, dodaje, problemi socijalne nejednakosti prisutni su diljem Europe. Štoviše, postali su i jedna od glavnih tema u politici EU-a, budući da nitko ne žele da ti problemi eskaliraju.

- Bogatije zemlje imaju i uspješniju socijalnu politiku. Među instrumentima koje te zemlje koriste su i porez na imovinu i progresivni porez na nasljedstvo - poručuje Lovrinčević.

Inače, podaci Eurostata pokazuju da unutar EU-a najveće razlike u primanjima postoje u Bugarskoj, Litvi i Rumunjskoj. Bugarska i Litva su među zemljama u kojima su se razlike u dohocima od 2008. najviše i produbile, a u tu kategoriju spadaju i Italija i Španjolska.

S druge strane, najmanje razlike u dohodcima postoje u Češkoj, Sloveniji i Slovačkoj. Među zemljama koje su od 2008. uspjele smanjiti razlike u primanjima onih najbolje i onih najslabije plaćenih su Velika Britanija, Belgija i Poljska, pokazuju podaci Eurostata.

Tagovi: socijalne nejednakosti u Hrvatskoj, Željko Lovrinčević, Krešimir Sever, dohodak, imovina
PROČITAJ I OVO
Eurostat: Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim proračunskim manjkom u 2020.
NESLAVNO
Eurostat: Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim proračunskim manjkom u 2020.
BRUXELLES - Gotovo sve zemlje EU-a prekoračile su u 2020. godini granicu dopuštenog proračunskog manjka zbog mjera ublažavanja posljedica pandemije, izvijestio je Eurostat, izdvojivši Hrvatsku u skupinu zemalja s najvišim manjkom iskazanim udjelom u BDP-u.
Strahoviti rast deficita konsolidiranog općeg proračuna u 2020.
DEFICIT
Strahoviti rast deficita konsolidiranog općeg proračuna u 2020.
ZAGREB - Nakon tri godine suficita, manjak u proračunu konsolidirane opće države u 2020. godini iznosio je 27,5 milijardi kuna, što iznosi 7,4 posto BDP-a, a porastao je ponovno i udjel javnog duga u BDP-u, pokazuje travanjsko Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj, koji je u četvrtak objavio Državni zavod za statistiku.
Mali: U 2020. naplaćeno 18 milijardi dinara više PDV-a nego 2019.
PDV
Mali: U 2020. naplaćeno 18 milijardi dinara više PDV-a nego 2019.
BEOGRAD – Naplata domaćeg poreza na dodatu vrednost u 2020. godini iznosila je 372,5 milijardi dinara, a 2019. godine 354,4 milijarde dinara, izjavio je u sredu ministar finansija Siniša Mali.
Deset najvećih svjetskih ekonomija prije pandemije i sada
RANGIRANJA
Deset najvećih svjetskih ekonomija prije pandemije i sada
NEW YORK - Pandemija covid-19 poljuljala je ljestvicu najvećih svjetskih ekonomija, gurnuvši mnoge zemlje u najgoru ekonomsku recesiju u novijoj povijesti.
Petrović: Ako dug bude rastao, ponoviće se 2014.
JASNA PORUKA
Petrović: Ako dug bude rastao, ponoviće se 2014.
BEOGRAD - Ako bi se zaduživanje Srbije nastavilo, u jednom trenutku bilo bi potrebno vršiti uštede i naglo smanjivati deficit, što bi „u ekstremnoj situaciji moglo da bude ponavljanje 2014. godine“, izjavio je predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE