GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Prosječna plaća raste, ali boljeg života nema

Prosječna plaća raste, ali boljeg života nema
STANDARD
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 09.12.2019 / 19:59
Autor: SEEbiz / Novi list
ZAGREB -  Dok su trajali pregovori sa sindikatima u školstvu članovi Vlade, na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem, ponavljali su stalno koliko je u njihovom mandatu rasla osnovica za zaposlene u javnom sektoru te kako je Vlada i te plaće i plaće zaposlenih u privatnom sektoru podigla poreznim rasterećenjima.

Nije premijer tom prilikom isticao i snižavanje PDV-a na prehrambene proizvode, ali život u Hrvatskoj trebao je postati bolji i zbog toga što je Vlada snizila PDV na svježe meso, voće, povrće i jaja s 25 na 13 posto. No, mogu li doista danas radnici u Hrvatskoj osigurati sebi i obitelji više nego što su to mogli u listopadu 2016. godine kad je sadašnja Vlada započela svoj mandat?

Teza da su plaće rasle pa je u Hrvatskoj i život bolji pada u startu za one koji još nisu kupili stan, ali i za većinu onih koji ga unajmljuju, jer poskupljenje nekretnina i najma pojede sve povećanje plaća koje se dogodilo u protekle tri godine, piše Novi list.

Prosječna plaća je od listopada 2016. godine do listopada ove godine porasla s 5.642 kune na 6.418 kuna, odnosno za 776 kuna i to je rast od 13,75 posto. No, u isto vrijeme »kvadrat« stana je u Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, poskupio za više od dvije tisuće kuna.

To znači da su u 2016. godini građani s tadašnjom prosječnom plaćom mogli pokriti 54,57 posto cijene jednog četvornog metra stana. Danas, krajem 2019. godine, s većom prosječnom plaćom mogu pokriti 51,86 posto cijene jednog kvadrata.

Za stan od 50 četvornih metra građani su 2016. godine trebali izdvojiti 91,6 prosječnih plaća, dok im sada treba gotovo 97 plaća. Onima koji se nisu odlučili za kupnju nego najam stana, rast cijena je u trogodišnjem razdoblju također pojeo dobar dio povećanja plaće jer su najamnine prema DZS-u povećane za 6,6 posto.

No, riječ je o najmu koji se prijavljuje i na koji se državi plaća porez, dok je u stvarnosti u mnogim dijelovima Hrvatske, posebno na obali najamnina u prosjeku porasla za najmanje sto eura i to za manje stanove, pa je to poništilo rast plaća.

Porasli su i ostali troškovi stanovanja poput komunalnih usluga i to za 7,7 posto, a građani nešto manje i to od jedan do dva posto plaćaju jedino električnu energiju i plin, ali to je posljedica odluka da se snizi PDV na isporuku plina i električne energije i činjenice da se te cijene još uvijek administrativno određuju.

Ostala je na istom i cijena toplinske energije, ali zato su za one koji sami brinu o svome grijanju cijene tekućih goriva porasle za deset posto, a prema DZS-u porasla je i cijena drva i to za oko šest posto.

Više se u obitelji mora odvojiti i za odjeću i to za 10,2 posto, za duhan 12, 4 posto, ali građani za prosječnu plaću mogu ipak kupiti 15 litara više benzina ili dizela iako su ta goriva poskupjela. Kad je u pitanju hrana, na koju uz stanovanje odlazi još uvijek najveći dio dohotka hrvatskih kućanstva, cijene su, prema podacima DZS-a, u prosjeku više za tri posto u odnosu na 2016. godinu, ali iza tog se prosjeka krije i povećanje određenih proizvoda poput ulja i masti za osam posto, rast cijena kruha i žitarica za šest posto, ali i šaroliko kretanje cijena povrća, voća, mesa, ribe i morskih proizvoda na koje je u međuvremenu snižen PDV.

Riba i morski plodovi skuplji su za pet posto iako se država odrekla gotovo polovice iznosa koji je naplaćivala kroz PDV. Meso je također skuplje i to oko tri posto, dok su cijene voća i povrća, prema statistici DZS-a, niže za četiri odnosno dva posto.

To znači da bi građani Hrvatske koji su cijelo vrijeme imali prosječnu plaću možda sebi mogli lakše priuštiti hranu jer su cijene rasle sporije od njihovih plaća, ali je problem u tome što povećanje plaće nije dovoljno ni da pokrije povećane troškove koje imaju da bi si osigurali krov nad glavom, bilo da ga kupuju ili unajmljuju.

Ako i nemaju taj trošak, cijene stanovanja kroz komunalne troškove ili cijene odjeće i obuće skoro su pratile rast prosječne plaće, pa se 776 kuna veća plaća lako istopi. Pozicija onih koji dobivaju medijan plaću još je lošija. Riječ je o iznosu ispod čega plaća polovice građana.

Krajem 2016. godine medijan plaća je bila pet tisuća kuna, sada je 5.539 kuna i nekada su građani s tom plaćom mogli pokriti 48,36 posto prosječne cijene kvadrata stana u Hrvatskoj, a sada im je ona dostatna za 44,75 posto jednog četvornog metra stana.

Građani koji dobivaju medijan plaću i polovica onih koji zarađuju manje nisu profitirali čak ni kad je kupnja goriva u pitanju pa sa svojom plaćom danas mogu kupiti dvije litre benzina ili dizela više nego što su to mogli 2016. godine.

Tagovi: prosječna plaća, hrana, cijene hrane, stanovanje, komunalije, cijene stanova, cijene grijanja
PROČITAJ I OVO
Aladrović: Pada nezaposlenost, raste zaposlenost
TRŽIŠTE RADA
Aladrović: Pada nezaposlenost, raste zaposlenost

ZAGREB - Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović izvijestio je u ponedjeljak kako se u zadnjih 15-ak dana bilježi pad nezaposlenosti i rast zaposlenosti, te najavio da će u lipnju biti definirana mjera skraćenog radnog vremena.

Javni dug Srbije povećan za 370 miliona evra uoči koronakrize
ZADUŽIVANJE
Javni dug Srbije povećan za 370 miliona evra uoči koronakrize
BEOGRAD - Javni dug Srbije uvećan je 370 miliona evra u odnosu na kraj 2019. na 24,7 milijardi evra.
Evo koje sektore Banka Slovenije vidi kao perspektive tijekom koronakrize
PROCJENE
Evo koje sektore Banka Slovenije vidi kao perspektive tijekom koronakrize
LJUBLJANA - Oporavak određenih aktivnosti nakon epidemije covida-19 bit će vrlo spor, dok se s druge strane otvaraju nove mogućnosti za određene industrije, ističe Banka Slovenije.
Vučić: Za godinu i pol dana preteći ćemo Hrvatsku po BDP-u
OČEKIVANJA
Vučić: Za godinu i pol dana preteći ćemo Hrvatsku po BDP-u
“Prestići ćemo Hrvatsku mnogo brže nego što smo očekivali”, rekao je Vučić.
Aladrović najavljuje skraćenje radnog vremena
NAJAVE
Aladrović najavljuje skraćenje radnog vremena
ZAGREB - Ministar rada Josip Aladrović u Dnevniku Nove TV rekao je da će oko između 80.000 i 100.000 radnika u srpnju moći koristiti sredstva propisana mjerama pomoći za očuvanje radnih mjesta.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE