GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Proračunski deficit u EU i eurozoni smanjen u prvom tromjesečju

Proračunski deficit u EU i eurozoni smanjen u prvom tromjesečju
DEFICIT
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 22.07.2021 / 15:41
Autor: SEEbiz / H
LUXEMBOURG - Proračunski manjak u EU i eurozoni iskazan udjelom u BDP-u smanjen je u prvom tromjesečju, pokazalo je u četvrtak izvješće Eurostata, odražavajući stabilizaciju državnih financija u procesu oporavka gospodarstva od koronakrize.

Sezonski prilagođen deficit u proračunu opće države, iskazan udjelom u BDP-u, pao je u EU u prvom tromjesečju na 6,8 posto, sa 7,5 posto u posljednja tri mjeseca 2020., izračunao je Eurostat.

U prvom prošlogodišnjem tromjesečju, neposredno uoči rasplamsavanja pandemije koronavirusa, iznosio je 2,9 posto, a u prvom tromjesečju pretpandemijske 2019. godine 0,3 posto.

Na razini eurozone deficit u proračunu opće države iskazan udjelom u BDP-u spustio se u prvom ovogodišnjem tromjesečju na 7,4 posto, s 8,1 posto u četvrtom tromjesečju 2020.

U prvom prošlogodišnjem tromjesečju iznosio je 3,0 posto, a u prvom tromjesečju 2019. godine 0,4 posto.

Manja potrošnja, stabilni prihodi

Smanjeni deficiti iskazani udjelom u BDP-u rezultat su smanjene potrošnje i stabilnih prihoda iskazanih udjelom u BDP-u, ističe Eurostat, naglašavajući da na ukupne prihode i rashode i dalje utječu mjere ublažavanja posljedica pandemije.

Ukupni su se proračunski prihodi iskazani udjelom u BDP-u u EU u prvom tromjesečju zadržali na razini prethodna tri mjeseca i iznosili su 46,3 posto.

Rashodi su pali na 53,1 posto, s 53,9 posto u četvrtom tromjesečju 2020.

U eurozoni ukupni proračunski prihodi iskazani udjelom u BDP-u također su bili nepromijenjeni u odnosu na prethodna tri mjeseca i iznosili su 46,6 posto.

Sezonski prilagođeni ukupni prihodi porasli su za oko sedam milijardi eura u usporedbi s prethodnim kvartalom, navodi Eurostat.

Ukupna proračunska potrošnja iskazana udjelom u BDP-u pala je u prvom tromjesečju na 54 posto, s 54,7 posto u četvrtom tromjesečju 2020. iznosila je 54,0 posto,

Sezonski prilagođena potrošnja smanjena je u odnosu na prethodna tri mjeseca za oko 11 milijardi eura, utvrdio je statistički ured.

Danska i Luksemburg u plusu

Prema sezonski prilagođenim podacima kojima je europski statistički ured raspolagao, samo su Luksemburg i Danska u prvom tromjesečju bilježili višak u proračunu, iskazan udjelom u BDP-u, od 3,0 odnosno 0,3 posto.

Švedska i Poljska bilježile su manjak ispod najviše dopuštene razine u EU od tri posto BDP-a, koja je zbog pandemije suspendirana.

Najveći je sezonski prilagođeni manjak u proračunu opće države, iskazan udjelom u BDP-u, bilježila Malta, od 9,8 posto.

Slijede Francuska i Češka s manjkom od 9,3 odnosno 8,8 posto.

Eurostat nije raspolagao sezonski prilagođenim podacima za Hrvatsku, Grčku, Italiju i Cipar.

Prema sezonski neprilagođenim podacima Hrvatska je u prvom tromjesečju bilježila manjak u proračunu, iskazan udjelom u BDP-u, od 4,8 posto. U prethodnom tromjesečju iznosio je 8,3 posto, a u prvom tromjesečju 2020. godine 4,9 posto.

To znači da je na početku ove godine bio gotovo upola manji od sezonski neprilagođenog proračunskog manjka na razini eurozone, koji je iznosio 9,0 posto. Znatno je manji i od manjka na razini EU-a koji je iznosio 8,2 posto, pokazuje izvješće EU-a.

Tagovi: proračunski deficit, Europska unija
PROČITAJ I OVO
Poslovna klima u Njemačkoj pogoršana i u rujnu
TREND
Poslovna klima u Njemačkoj pogoršana i u rujnu
BERLIN - Očekivanja poslovnih čelnika u Njemačkoj pogoršana su u rujnu treći mjesec zaredom zbog pada aktivnosti u industriji pod utjecajem tvrdokornih problema u nabavnim lancima, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.
Ugodno iznenađenje: Zaposlenost rasla i u kolovozu
TRŽIŠTE RADA
Ugodno iznenađenje: Zaposlenost rasla i u kolovozu
ANALIZA - Prema podacima DZS-a, na kraju kolovoza broj ukupno zaposlenih iznosio je 1.588.965 osoba što je za 0,1% više u odnosu na srpanj, dok je u odnosu na isti mjesec prethodne godine broj ukupno zaposlenih bio viši za 2,1%.
Vlada prihvatila alokaciju MMF-ovih posebnih prava vučenja vrijednih 828,2 mln eura
ZELENO SVJETLO
Vlada prihvatila alokaciju MMF-ovih posebnih prava vučenja vrijednih 828,2 mln eura

ZAGREB - Vlada je u četvrtak donijela odluku o prihvaćanju sredstava na osnovi opće alokacije posebnih prava vučenja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), a riječ je o 828,2 milijuna eura, koja se ne mogu koristiti za financiranje obaveza javnog sektora.

Marić osniva 14 novih odjela zbog eura
POTEZI
Marić osniva 14 novih odjela zbog eura
ZAGREB - Pored još nepoznatih efekata koje će na Hrvatsku imati uvođenje eura, zasad je jedino sigurno da će prelazak na zajedničku europsku valutu kao posljedicu imati povećanje broja rukovoditelja na razini Ministarstva financija, a moguće i nova zapošljavanja.
EK predlaže novi sustav povlaštenog pristupa svome tržištu
PRIJEDLOZI
EK predlaže novi sustav povlaštenog pristupa svome tržištu
BRUXELLES - Europska komisija je u srijedu predložila novi Opći sustav povlastica (OSP), kojim želi osigurati da zemlje u razvoju poštuju ekološke standarde i odredbe o ljudskim i radnim pravima.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE