GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Proračun: Najveći dobitnici resori gospodarstva i zaštite okoliša, najveće smanjenje za financije

Proračun: Najveći dobitnici resori gospodarstva i zaštite okoliša, najveće smanjenje za financije
DOBITNICI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 02.11.2017 / 12:42
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Prijedlogom proračuna za 2018. godinu koji je Vlada u četvrtak uputila u saborsku proceduru u odnosu na originalni proračun za ovu godinu predviđen je rast proračuna većine ministarstva pri čemu najviše resorima gospodarstva i zaštite okoliša, za 27,6 odnosno 25,7 posto, dok je za tek tri ministarstva predviđeno manje sredstava, a najviše resoru financija, za gotovo 26 posto.

Prijedlogom proračuna za Ministarstvo financija predviđeno je 34,6 milijardi kuna ili 25,8 posto manje nego u originalnom proračunu za ovu godinu. Najveće smanjenje iznosa na stavkama su izdaci za otplatu glavnica za izdane vrijednosne papire, za 35,7 posto, na 11,85 milijardi kuna, izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita za 35,6 posto, na 5,6 milijardi kuna, te izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova za 35,5 posto, na 18 milijardi kuna.

Proračun je smanjen i Ministarstvu unutarnjih poslova, za 1,6 posto, na 5,18 milijardi kuna, te Ministarstvu pravosuđa, za 0,3 posto, na 2,43 milijarde kuna.

S druge, pak, strane, proračun Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta najviše je porastao u odnosu na originalni proračuna za ovu godinu, i to za 27,6 posto, na 2,8 milijardi kuna. Postotno najveći rast kod tog ministarstva na stavkama je naknada građanima i kućanstvima, za 732 posto, na 19,55 milijuna kuna, te ostali rashodi, za 412 posto, na 925 milijuna kuna.

Slijedi Ministarstvo zaštite okoliša i energetike s rastom proračuna za 25,7 posto, na 3,3 milijarde kuna, te Ministarstvo državne imovine s rastom od 22,2 posto, na 73,7 milijuna kuna.

Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja planirano je povećanje proračuna za iduću godinu za 19 posto, na 991,6 milijuna kuna, Ministarstvu hrvatskih branitelja za 15,9 posto, na 1,3 milijarde kuna, Ministarstvu vanjskih i europskih poslova za 15,7 posto, na 720,3 milijuna kuna.

Za Ministarstvo zdravstva planiran je iznos od 11,5 milijardi kuna, što je za 15,3 posto više nego u originalnom proračunu ove godine. Pritom se rashodi poslovanja planiraju u 11,8 posto većem iznosu, materijalni rashodi za 14,8 posto, rashodi za zaposlene za 4,1 posto, rashodi za nabavu nefinancijske imovine za 108,6 posto te rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini za 456 posto.

Ministarstvu poljoprivrede proračun će biti povećan za 11 posto, na 7,2 milijarde kuna, Ministarstvu turizma za 9,2 posto, na nešto više od 204 milijuna kuna, Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku za 8,1 posto, na 5,5 milijardi kuna, Ministarstvu kulture za 6,5 posto, na 1,2 milijarde kuna, Ministarstvu uprave za 6,3 posto, na 503 milijuna kuna.

Na povećanje proračuna u idućoj u odnosu na originalni proračun za ovu godinu mogu računati i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, i to za 4,1 posto, na milijardu kuna, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava za 3,7 posto, na 44 milijarde kuna, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture za 3,6 posto, na 7,27 milijardi kuna, te Ministarstvo znanosti i obrazovanja za 2,5 posto, na 16,12 milijardi kuna.

Vlada RH će prijedlogom proračuna za 2018. godinu dobiti 354,66 milijuna kuna ili 0,6 posto više nego što je planirano ovogodišnjim proračunom.

Hrvatski Sabor dobit će 134,7 milijuna kuna, odnosno 5,8 posto manje nego ove godine, Ured Predsjednice RH imat će na raspolaganju 38,14 milijuna kuna ili 1,1 posto više, Ustavni sud 33,28 milijuna kuna ili 3,7 posto više.

Tagovi: proračun, Vlada RH
PROČITAJ I OVO
Britanska središnja banka razmišlja o negativnim kamatnim stopama
KAMATNE STOPE
Britanska središnja banka razmišlja o negativnim kamatnim stopama
LONDON - Britanska središnja banka izvijestila je u četvrtak da razmatra mogućnost uvođenja negativnih kamatnih stopa u slučaju pogoršanja problema u gospodarstvu zbog rasta broja novozaraženih koronavirusom, očekivanog skoka nezaposlenosti i mogućih novih šokova vezanih uz brexit.
Analitičari Erste banke zadržali ranije prognoze te u 2020. očekuju pad BDP-a od 9%
PROCJENE
Analitičari Erste banke zadržali ranije prognoze te u 2020. očekuju pad BDP-a od 9%
ZAGREB – Unatoč značajnom padu bruto domaćeg proizvoda u drugom tromjesečju tekuće godine (-15,1% na godišnjoj razini), pri čemu su njegove glavne sastavnice, izuzev javne potrošnje, zabilježile snažan pad, analitičari Erste banke zadržali su svoje ranije procjene te u 2020. godini očekuju pad BDP-a na razini od 9%.
Indeks ljudskog kapitala: Hrvatska bolja od prosjeka Europe
RANGIRANJA
Indeks ljudskog kapitala: Hrvatska bolja od prosjeka Europe

ZAGREB - Zemlje Europe i središnje Azije i dalje poboljšavaju svoje zdravstvo i obrazovanje, no suočene su sa zaprekama zbog Covida-19, navodi u četvrtak Svjetska banka u izvješću o Indeksu ljudskog kapitala u kojem svrstava Hrvatsku više od prosjeka za tu regiju i nešto više od zemalja visokih prihoda.

Platni promet u Crnoj Gori manji 300 miliona eura nego u avgustu 2019.
OŠTAR PAD
Platni promet u Crnoj Gori manji 300 miliona eura nego u avgustu 2019.
PODGORICA - Vrijednost realizovanog platnog prometa za 21 radni dan u avgustu iznosila je 1,16 milijardi eura, podatak je Centralne banke (CBCG). To je 7,9 odsto manje nego u julu.
Dva dobra kineska podatka
OPORAVAK
Dva dobra kineska podatka
PEKING - Dva su kineska makroekonomska podataka danas poboljšala raspoloženje na svjetskim tržištima kapitala.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE