Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda napokon pale na mjesečnoj razini

Najveći doprinos padu na mjesečnoj razini generirale su cijene energije koje su bile niže u odnosu na studeni za 10,4%, što je najveći zabilježeni pad od travnja 2020. Na godišnjoj razini, cijene energije ostvarile su najblaži rast u 2022. godini, zabilježivši povećanje od 40,6% (-16,2pb u odnosu na godišnju promjenu u studenom). Prekinut je trend dvoznamenkastih godišnjih stopa rasta Intermedijarnih proizvoda koji traje od početka godine, odnosno ostvareno je povećanje od 9,8% godišnje. Uz intenziviranje dinamike rasta, ponovno je evidentirana dvoznamenkasta stopa rasta Netrajnih proizvoda za široku potrošnju na godišnjoj razini. Spomenuta kategorija ostvarila je rast od 11,2% u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. Isključimo li cijene energije, proizvođačke cijene porasle su za 9,7% godišnje (-0,3pb u odnosu na rast u studenom), dok su na mjesečnoj razini više za 0,4%.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu usporile su rast u prosincu na 19,9% godišnje (u odnosu na 24,2% u studenom). Na mjesečnoj razini, proizvođačke cijene na domaćem tržištu niže su za 2,6%, što je prvi zabilježeni pad od travnja 2021. Pri tome su cijene energije u odnosu na prosinac 2021. bile više za 43,5%, što je za 17 postotnih bodova manje u odnosu na godišnju promjenu u studenom. Na mjesečnoj razini, proizvođačke cijene pale su u Energiji za 9,2%. Isključujući cijene energije, proizvođačke cijene na domaćem tržištu bile su u prosincu više za 11,5% godišnje (+0,4pb u odnosu na promjenu u studenom), dok su na mjesečnoj razini više za 0,8%. Proizvođačke cijene Intermedijarnih proizvoda ostvarile su rast od 9,2% u odnosu na isto razdoblje 2021. godine.

Posljedično, prosječna stopa rasta proizvođačkih cijena industrije na domaćem tržištu u 2022. godini iznosi 26,4% u odnosu godinu ranije.
Prema NKD-u, rast proizvođačkih cijena na domaćem tržištu na godišnjoj razini potaknut je ponajviše višim cijenama u Opskrbi električnom energijom, plinom parom i klimatizaciji koje su također zabilježile usporavanje rasta (+62,4%, -10,9pb u odnosu na promjenu u studenom). Slijedi Prerađivačka industrija sa stopom rasta od 12,5% godišnje (u odnosu na 13,6% u studenom). U djelatnostima Rudarstva i vađenja zabilježen je pad proizvođačkih cijena za 19,2% u odnosu na prosinac 2021. godine. Unutar Rudarstva i vađenja, pad je evidentiran u potkategoriji Vađenje sirove nafte i prirodnog plina (-60%).

U kategoriji Opskrba vodom; uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnosti sanacije okoliša cijene su više za 1,7%, dok unutar prerađivačke industrije, snažnim stopama rasta i dalje prednjači proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (+23,5% godišnje), a rast je zabilježen i u gotovo svim ostalim kategorijama NKD-a.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na nedomaćem tržištu u studenom su u odnosu na mjesec ranije bile niže za 1,3%, dok je na godišnjoj razini rast cijena iznosio 8,8%.

Započevši svoj rast u drugoj polovici 2021., visoke cijene energenata na svjetskom tržištu postupno su se prelijevale na domaće proizvođačke cijene, a to je dodatno pojačano rastom cijena prehrambenih i industrijskih sirovina na tržištima u 2022. godini. Tome su pridonosili i poremećaji u opskrbnim lancima koji su ponovno intenzivirani početkom rata u Ukrajini, ali i povremenim zatvaranjem kineskog gospodarstva zbog stroge epidemiološke politike. Prisutan problem nabave intermedijarnih dobara u pojedinim prerađivačkim djelatnostima otežavao je proces planiranja proizvodnje i dodatno vršio pritisak na već izražene troškove proizvođača.

Zbog učinka baznog razdoblja, rezultat godišnje promjene rasta proizvođačkih cijena u prosincu 2022. bio je manje izražen. Međutim, pad cijena na mjesečnoj razini zrcali već nekoliko mjeseci prisutno smanjenje cijena energije na svjetskom tržištu. I dok i dalje prisutan snažan rast potrošačkih dobara koji trenutačno ne posustaje niti na mjesečnoj razini poziva na oprez, usporavanje rasta cijena intermedijarnih dobara ohrabruje. No, navedeno usporavanje vjerojatno je potaknuto i slabljenjem novih narudžbi uslijed lošijih ekonomskih izgleda svjetskih gospodarstava te posljedično prisutne postepene normalizacije opskrbnih lanaca čiji sudionici se mogu usredotočiti na rješavanje zaostalih narudžbi.