GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Primorac: Pripremamo porez na imovinu

Primorac: Pripremamo porez na imovinu
POREZI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 27.01.2023 / 14:06
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Zagrebački Ekonomski fakultet i tvrtka Deloitte organizirali su tradicionalnu šestu po redu Poreznu konferenciju: Porezna politika u uvjetima energetske krize i inflacije.

Cilj konferencije bio je potaknuti razmjenu ideja i mišljenja te pružiti praktične preporuke za unapređenje poreznog sustava Republike Hrvatske kroz dijalog glavnih sudionika i predstavnika poreznih obveznika i države. Konferencija je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva financija RH i okupila je ugledne znanstvenike, gospodarstvenike i porezne stručnjake u Hrvatskoj.

U ime organizatora sudionike su pozdravili izv. prof. dr. Sanja Sever Mališ, dekanica Ekonomskog fakulteta Zagreb, Dražen Nimčević, rukovoditelj hrvatskog ureda Deloittea te izv. prof. dr. sc. Maja Mihelja Žaja, Ekonomski fakultet Zagreb.

Na konferenciji su održana dva predavanja i dvije panel diskusije. Predavanje na temu Izazovi porezne politike u Hrvatskoj održao je ministar financija izv. prof. dr. sc. Marko Primorac, dok je prof. dr.sc. Fernando Pinto Hernández, sa Sveučilišta Rey Juan Carlos u Madridu održao predavanje na temu Koraci prema boljim društvenim i gospodarskim ishodima.

Ministar financija Marko Primorac u svom je izlaganju istaknuo: „Mjerama iz paketa Vlade ostvarili smo niz poreznih rasterećenja te omogućili obveznicima jednostavniju i jeftiniju poreznu administraciju te proveli socijalno osjetljiviju poreznu politiku. U 2022. godini povećani su neoporezivi primitci čiji zbroj na mjesečnoj razini znači mogućnost isplate više od 300 EUR. Ukupno porezno rasterećenje iz paketa mjera vrijedno je 12 milijardi kuna.“

Ministar se u izlaganju osvrnuo i na trošarine na energente te naglasio da postoji prostor za daljnje smanjenje, a najavio je i planove za 2023. koji obuhvaćaju porez na imovinu te nadogradnju sustava fiskalizacije između poslovnih subjekata i državne uprave kroz projekt Fiskalizacija 2.0.

Poručio je da i dalje treba postupno rasterećivati dohodak, da trošak rada za poslodavce treba biti niži a neto plaće građana veće. "Međutim, moramo imati određene prioritete i identificirati s kojim smo problemima suočeni", kazao je Primorac.

Uspoređujući porezni sustav u Hrvatskoj s europskim prosjekom, ministar je zaključio:

„Prosjek poreznog opterećenja po BDP-u u Hrvatskoj je manji nego u EU27, u Hrvatskoj porezni sustav orijentiran je na potrošne poreze poput PDV-a i trošarina, koji omogućuju da se dio opterećenja može izvoziti.“

Profesor dr. sc. Fernando Pinto Hernández, u svojem je predavanju naglasio važnost oblikovanja poreznog sustava: „Smanjenje poreza važno je kako bi se potaknuo gospodarski rast. Podjednako je važna razina poreza i poreznog opterećenja, kao i oblikovanje samog poreznog sustava. U području posebnih poreza, važno je oblikovati porezni sustav koji razlikuje proizvode prema karakteristikama i štetnosti za pojedince, društvo i okoliš. Takav pristup važan je zbog dugoročnih socijalnih i ekonomskih učinaka.“

U panel diskusiji „Porezna politika u funkciji oporavka i otpornosti“ govorili su Vlado Lalić, odvjetnik i porezni savjetnik, Odvjetničko društvo Grubišić & Lović & Lalić d.o.o., Slavko Ledić, predsjednik Uprave, Kraš d.d., Zdravko Marić, bivši ministar financija i potpredsjednik Vlade, Stipe Župan, državni tajnik, Ministarstvo financija RH i Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca. Panel je moderirao Dražen Nimčević, partner u Odjelu poreza i rukovoditelj hrvatskog ureda Deloittea. Panelisti za zaključili kako postoji prilika za bližu suradnju između Porezne uprave i kompanija. Porezne reforme donijele su značajna rasterećenja, no prostora za daljnja unaprjeđenja ima.

U drugom dijelu konferencije uslijedila je panel diskusija koju je moderirala izv. prof. dr. sc. Dajana Barbić s Ekonomskog fakulteta Zagreb, a u kojoj su sudjelovali Vedrana Jelušić Kašić, članica uprave Privredne banke Zagreb, Božidar Kutleša, ravnatelj i pomoćnik ministra financija, Porezna uprava, Helena Schmidt, partnerica u Odjelu poreza, Deloitte i Stephanie Trpkov, konzultantica za energetski sektor, Svjetska banka. Na temu porezne politike u kontekstu ESG čimbenika panelisti su se složili kako okolišni, društveni i upravljački čimbenici postaje sve bitniji u donošenju poslovnih odluka, pri čemu se nameće i važnost poreznih politika koje potiču društveno odgovorno ponašanje poduzetnika i kompanija. Također je istaknuta važnost pitanja porezne transparentnosti što postaje zahtjev dionika i javnosti, pri čemu se ističe važnost kvalitete javno komuniciranih podataka od strane gospodarskih subjekata i Porezne uprave. Sudionici rasprave složili su se da je suradnju između javnog i privatnog sektora ključna za što kvalitetniji zakonodavni okvir.

Na konferenciji su se čule poruke koje se odnose na potrebu daljnje prilagodbe poreznog sustava suvremenim gospodarskim prilikama koje donose zelena i digitalna tranzicija, a poseban naglasak bio je na učinkovitosti provedbe mjera u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine.

Zasebna rasprava provedena je na temu porezne politike iz ESG perspektive. Okolišni, društveni i upravljački kriteriji su tri osnovne grupe ciljeva koji se pokušavaju postići u sklopu inicijative održivog razvoja gospodarstva. Republika Hrvatska je u svojoj Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine odredila da će u sljedećih 10 godina nacionalne i europske izvore financiranja usmjeriti prema poticanju održivog gospodarstva i društva, oporavku i jačanju otpornosti na krize, zelenoj i digitalnoj tranziciji te uravnoteženom regionalnom razvoju. U ostvarivanju navedenih ciljeva na lokalnoj i globalnoj razini ključnu ulogu ima financijska industrija koja je jedan od važnih dionika u utvrđivanju koje se ulaganje može smatrati investicijom u održivi razvoj. Porezi sve više postaju reputacijski rizik za poduzeća i samim time važan element poslovanja, a porezna transparentnost postaje ključna za ukazivanje dionicima usredotočenim na ESG da poduzeće svoje porezno poslovanje vodi na održiv način, uz odgovorno upravljanje porezima i plaćanje „pravednog dijela“ poreza, dok vlade kroz odgovarajuću poreznu politiku mogu aktivno oblikovati željene učinke za budućnost.

Fotografija: Matija Habljak, Pixsell

Tagovi: Marko Primorac, porez na imovinu, Sanja Sever Mališ, Dražen Nimčević, Deloitte, porezni sustav
PROČITAJ I OVO
U Hrvatskoj alarmantno puno prekovremenog neplaćenog rada
NEPLAĆENI RAD
U Hrvatskoj alarmantno puno prekovremenog neplaćenog rada
ZAGREB - Podaci Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) pokazuju da radnici u Hrvatskoj imaju najduži radni tjedan, a u to ne ulazi i neevidentiran, odnosno neplaćeni prekovremeni rad kojega je alarmantno puno, ističu u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).
Podignut kreditni rejting Turske
REJTING
Podignut kreditni rejting Turske
ANKARA - Moody's je podigao kreditni rejting Turske, navodeći poboljšano upravljanje, čvršći stav o monetarnoj politici i napredak u pogledu inflacije, zadržavajući pritom izglede zemlje kao "pozitivne".
Samo kod nas: Sindikati brane vladu
LICEMJERJE
Samo kod nas: Sindikati brane vladu
ZAGREB - Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ocijenio je danas da je oko javnih financija dignuta bezrazložna panika te ustvrdio kako je teza da zbog rasta plaća u javnim i državnim službama sada treba rezati rashode, investicije i projekte netočna i zlonamjerna.
U Njemačkoj u lipnju usporen pad proizvođačkih cijena
USPORAVANJE
U Njemačkoj u lipnju usporen pad proizvođačkih cijena
BERLIN - U Njemačkoj su cijene na razini proizvođača u lipnju pale za 1,6 posto na godišnjoj razini, što je najmanje otkako su počele padati u srpnju prošle godine, objavio je danas njemački statistički ured Destatis.
Prosječna neto plaća na godišnjoj razini porasla za 17 posto
RAST
Prosječna neto plaća na godišnjoj razini porasla za 17 posto
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj za svibanj ove godine iznosila je 1.324 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 16,9 posto, a realno za 13,2 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE