GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Povratak inflacije

Povratak inflacije
CIJENE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 19.01.2020 / 11:43
Autor: SEEbiz / Arhivanalitika
ANALIZA - Nakon duljeg razdoblja u toku 2019. kada su se cijene potrošača kretale na razinama koje su bile jedva (do 1%) veće u odnosu na iste mjesece 2018., očitanja cijena u studenom i prosincu pokazala su uvjerljiv skok iznad letvice postavljene na visini od 1%: indeks cijena zabilježio je rast od 1,4% u prosincu 2019. u odnosu na prosinac 2018., što je najviša stopa ove vrste zabilježena u prethodnih 14 mjeseci.

Slika pokazuje usku korelaciju stopa inflacije u Hrvatskoj i europodručju. Zbog toga smo sigurni da se s cijenama ne događa ništa što bi bilo povezano s lokalnim specifičnostima. Treba krenuti u potragu za uzrocima na svjetskom tržištu.

Prije toga pogledajmo strukturu porasta cijena prema vrstama dobara. Inflaciju "vuku" (ili "guraju" ako vam je draže) četiri skupine potrošačkih dobara: prijevoz, turizam (hoteli i restorani), stanovanje i sl. te hrana i pića. Turizam i stanovanje su lokalni faktori koji nisu toliko presudni (rasli bi i bez kratkoročnih šokova svjetskih cijena), pa ćemo se u nastavku usredotočiti na dvije preostale ključne skupine: prijevoz te hranu i pića.

Cijene prijevoza nalaze se pod utjecajem cijena goriva, a cijene goriva prolaze kroz jedno specifično, ali prolazno kolebanje koje se vidi tek kada se cijene usporede s razinom cijena s kraja 2018. Tada su cijene nafte upale u jednu kratkoročnu rupu, kao što se lijepo vidi na donjoj slici, pa su deflacijski pritisci (godina-na-godinu, jer govorimo o razini cijena 2019. naspram razine cijena 2018.) nakratko zamijenjeni inflacijskima (jer se u studenom i prosincu razina cijena mjerila naspram razine "u rupi pred godinu dana). Međutim, ako se cijena nafte nastavi kretati u okviru ovog uskog intervala oko 60 USD za barel (Crude WTI), efekt rupe brzo će proći, a inflacijska očitanja u dijelu troškova prijevoza – nestati.

Što se tiče cijena hrane, tu su stvari malo kompliciranije. Potkraj 2019. doista je došlo do neočekivanog rasta cijena na dijelovima tržišta hrane. Cijene žitarica i mliječnih proizvoda ostale su pod kontrolom, no u svijetu je došlo do naglog rasta cijena mesa, ulja i šećera.

Prema tome, sve ukazuje na to da je ovaj uzlet cijena, barem što se tiče troškovne strane, prolazan (ako cijene nafte ostanu stabilne), no događaji na tržištu hrane potkraj prošle godine još uvijek su obavijeni velom tajne. Cijene mesa rasle su cijelu prošlu godinu. Recentni porast uklapa se u trend, uz malo neobičnog ubrzanja koje se pripisuje velikom padu proizvodnje mesa u Kini (8%) zbog utjecaja svinjske gripe. No, ovo što se događa s uljima i šećerima ne uklapa se ni u kakav trend, jer su cijene obje grupe artikarala do jeseni 2019. – padale. Tu je riječ o očekivanom padu proizvodnje. U slučaju ulja riječ je o posljedici dugoročno niskih cijena, smanjenju prinosa u SAD-u i već dugo smanjenih ulaganja u proizvodnju uljnog bilja. U slučaju šećera, riječ je o padu proizvodnje u Indiji, Pakistanu i Tajlandu zbog vremenskih uvjeta, što se ne može nadoknaditi proizvodnjom drugdje gdje su uvjeti bolji.

Možda će za mnoge iznenađujuće zvučati činjenica da realna kupovna moć u Hrvatskoj zavisi o vremenu u Pakistanu i bolestima životinja u Kini, ali svijet je mnogo povezaniji no što većina ljudi misli. Nedostatak svijesti o uskim vezama često dovodi do pripisivanja uzročnosti faktorima koji nisu toliko povezani sa samom pojavom. Tako je ovaj prijenos na rast cijena, koji se osjetio posvuda, u Poljskoj izazvao međugodišnju inflaciju od 3,4%, što je jako visoko i blizu njihovog gornjeg praga ciljane inflacije. Tržišta su se odmah uzbudila u strahu da će središnja banka reagirati podizanjem kamatnih stopa, a poremećena očekivanja dovela su do kratkotrajne rasprodaje domaćih obveznica i prinos je skočio s prosječnih 2% na maksimalnih 2,34% 13. siječnja.

Jasno je da će na buduća kretanja cijena bitno utjecati rast svjetskih cijena nafte i hrane, no za sada nema naznaka da bi se s inflacijom moglo početi događati nešto neočekivano, što bi promijenilo ponašanje središnjih banaka (koje nastavljaju držati kamatne stope nisko). S druge strane, događaji na kraju 2019. i početkom 2020. dobar su podsjetnik kako se ambijent na tržištima i očekivanja mogu brzo promijeniti, čak i kada se svi kunu da će kamatne stope ostati niske "gotovo zauvijek". Inflacija je neobična zvjerka, ona začas sve promijeni.

https://arhivanalitika.hr/blog/inflacija-se-vraca-na-velika-vrata-ili-samo-prolazno-titra/

Tagovi: inflacija, rast cijena, indeks potrošačkih cijena
PROČITAJ I OVO
Njemačka priprema novi paket mjera pomoći ekonomiji
POMOĆ
Njemačka priprema novi paket mjera pomoći ekonomiji
BERLIN - Predstavnici stranaka koalicijske vlade kancelarke Angele Merkel sastaju se u srijedu kako bi raspravljali detalje financijskog paketa za potporu gospodarskog rasta ugroženog pandemijom koronavirusa.
Pad francuskog BDP-a 11 posto, vlada očekuje još teže dane
OŠTAR PAD
Pad francuskog BDP-a 11 posto, vlada očekuje još teže dane
PARIZ - Aktivnosti u francuskom gospodarstvu ove će godine vjerojatno pasti za 11 posto zbog krize izazvane koronavirusom, a očekuju se još teži dani dok se stanje nagodinu ne smiri, izjavio je u utorak ministar financija Bruno Le Maire.
Aladrović: Pada nezaposlenost, raste zaposlenost
TRŽIŠTE RADA
Aladrović: Pada nezaposlenost, raste zaposlenost

ZAGREB - Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović izvijestio je u ponedjeljak kako se u zadnjih 15-ak dana bilježi pad nezaposlenosti i rast zaposlenosti, te najavio da će u lipnju biti definirana mjera skraćenog radnog vremena.

Javni dug Srbije povećan za 370 miliona evra uoči koronakrize
ZADUŽIVANJE
Javni dug Srbije povećan za 370 miliona evra uoči koronakrize
BEOGRAD - Javni dug Srbije uvećan je 370 miliona evra u odnosu na kraj 2019. na 24,7 milijardi evra.
Evo koje sektore Banka Slovenije vidi kao perspektive tijekom koronakrize
PROCJENE
Evo koje sektore Banka Slovenije vidi kao perspektive tijekom koronakrize
LJUBLJANA - Oporavak određenih aktivnosti nakon epidemije covida-19 bit će vrlo spor, dok se s druge strane otvaraju nove mogućnosti za određene industrije, ističe Banka Slovenije.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE